1. TEZA : BILJE[KA O PISCU
Giovanni Boccaccio (1313-1375),bio je talijanski
pripovijeda~ i romanopisac, prou~avatelj Dantea (napisao @ivot Danteov i
komentar Bo`anstvene komedije). U romanu u prozi Filocolo (1338) obradio je
ljubavno-pustolovnu temu o ustrajnoj ljubavi, vrlo poznatu u srednjem vijeku.
Uromanima u stihovima (u oktavama) Filostrato (1338) i Teseida (1339/40)
obra|uje teme iz gr~kih bajki. Autobiografsku gra|u obradio je u proznom romanu
Elegija gospe Fiammette (1343). Legendarnu gra|u o postanku Fiesola i Firence
obradio u oktavama u spjevu Ninfale fiesolando (1344-1346). Najzna~ajnije je
djelo Dekameron (1348-1353), {to zna~i knjiga deset dana. U zbirci od sto
novela, dok kuga vlada u Firenci, sedam djevojaka i tri mladi}a provode vrijeme
u prirodi pri~aju}i naizmjenice deset novela u deset dana. Svojim djelom
Boccaccio je otvorio nova tematska podru~ja iz li~nog i intimnog `ivota,
potvrdio nove renesansne poglede na ljudski `ivot, a noveli postavio njene
klasi~ne izra`ajne okvire tako da }e stil njegove novele stolje}ima biti i
ostati uzor talijanske umjetni~ke proze. Na sli~an na~in kao Petrarchin Canzionijere
u lirici.
Podatke na{ao:
U knjizi Decameron Giovannia Boccaccia, izdava~ko
poduze}e “Re~ i Misao”,
2. TEZA : ANALIZA DJELA
TRE]I DAN, NOVELA PRVA
LIKOVI: Nuto (vrtlar)
Masetto
Nadstojnik
Glavna ~asna sestra
Opatice
MJESTO DOGA\ANJA: ”U ovom na{em kraju bio je, a i sada
je jedan...”
FABULA: U nekom
je kraju postojao samostan. U njemu je radio vrtlar po imenu Nuto. Odr`avao je
vrt, ali kako su ga zadirkivale opatice i po{to nije bio zadovoljan pla}om,
izravnao je ra~une i vratio se u svoj rodni kraj Lamporecchio. Tamo ga je
do~ekao mudri Masetto, i ~uv{i ~ime se i kako Nuto, uzeo je sjekiru i uputio se
prema samostanu. Malo je razmislio i do{ao do zaklju~ka, po{to je mlad, da se
pravi da je nijem, jer ga ina~e mo`da ne bi htjeli uzeti da radi za njih. Kad
je do{ao tamo, obavio je nekoliko poslova. Nadstojnik se uvjerio da on vrlo
dobro obavlja svoj posao, dogovorio se sa glavnom ~asnom sestrom da ga zadr`e.
Dok se jednog dana pravio na livadi da drijema, pored njega su pri~ale dvije
opatice kako su ~ule, da je ono {to mu{karac mo`e pru`iti `eni mnogo ljep{e od
najljep{ih zadovoljstava na svijetu, te odlu~e to isprobati s njim. Nakon {to
su to radile vi{e dana, opaze ih tako druge opatice, pa im se i one pridru`e.
Tako je Masetto morao zadovoljavati svih deset opatica. [etaju}i se vrtom
jednog dana glavna ~asna sestra primijeti Masetta napola gola, pa i ona odlu~i
to isprobati. Odnese ga u dvor i zadr`i ga tamo par dana. Nakon vi{e dana, Masetto nije mogao vi{e izdr`ati sve to,pa je
progovorio glavnoj ~asnoj sestri. Ispri~ao joj je da ta bolest nije njemu
uro|ena, i da sada nije naglo progovorio. Priznao joj je istinu o opaticama i
molio je da ona to sredi. Ona se dogovorila sa drugim opaticam o tome kada }e
ga koja imati. Kada je umro nadstojnik, njega su stavili na njegovo mjesto.
Kada je Masetto ostario, vratio se u rodni kraj
Lamporecchio veoma bogat.
TRE]I DAN, NOVELA ^ETVRTA
LIKOVI: Puccio di Rinieri
Isabetta (Pucciova `ena)
Don Felice
MJESTO DOGA\ANJA: ”Blizini San-Brankacija `ivio je
jedan...”
FABULA: Nedaleko crkve San-Brankacija `ivio je Puccio
di Rinieri. Bio je vrlo pobo`an. Imao je mladu i vrlo lijepu `enu pod imenom
Isabetta. Jednog je dana u taj kraj do{ao redovnik imenom Don Felice. Odmah je
otkrio `elje Puccia, i ono {to mu~i njega i njegovu `enu. Puccio je bio vrlo
pobo`an, i nije mogao pono u`ivati s `enom. On i njegova `ena su se zavoljeli,
ali toj njihovoj ljubavi je bio prepreka Puccio, koji nije ~esto izlazio iz
svoje ku}e. Don Felice je rije{io problem tako {to je Pucciu izmislio na~in
kako da postane svetac. Rekao mu je da mora svaki dan postiti i svake no}i
moliti na terasi o~ena{e i zdravomarije. Puccio di Rinieri je to povjerovao i
dok je molio na terasi, Don Felice je u`ivao sa njegovom `enom u njegovoj sobi.
^ETVRTI DAN, NOVELA PRVA
LIKOVI: Salernski knez Tancredi
Vojskovo|a
Capove
Ghismonda (K}i kneza Tancreda)
Guiscardo
MJESTO DOGA\ANJA: “Tancredo, knez od Salerna, bio
je...”
FABULA: Salerinski knez Tancredi, imao je k}erku
jedinicu imenom Ghismonda. Volio ju je vi{e nego {to su drugi roditelji volili
svoju djecu, i zato ju nije htio udati. Kada je ona ve} bila u godinama kada se
druge djevojke udaju, on ipak odlu~i da je uda, za vojskovo|u Capova. Me|utim
ona nije voljela Capova, ve} se zaljubila za Guiscarda koji je bio iz ni`eg
stale`a. Takav brak njen otac nebi nikad dopustio. Dala je naslutiti Guiscardu
da ga voli.
^ETVRTI DAN, NOVELA [ESTA
LIKOVI: Plemi} Negro da Ponte Cararo
Andreuola (k}i plemi}a Negra)
Gabriotto
Slu{kinja
MJESTO DOGA\ANJA: “U gradu Breschi `ivio je nekada
jedan...”
FABULA: Plemi} Negro da Ponte Cararo imao je vi{e
djece me|u kojima i k}erku Andreuolu. Andreuola se zaljubila u susjeda pod
imenom Gabriotto, koji je pripadao ni`em stale`u od njenog. Slu{kinja joj je
pomogla pri tome da Gabriotto dozna o tome kako ga ona voli, te da se oni
vi|aju i u`ivaju skupa. Andreuola je sanjala da u`iva s njim, i da iz njega
iza|e ne{to crno, i da ga ona gubi. Kada mu je ona to ispri~ala, nije htio
vjerovati, pa ju je poku{ao smiriti. Malo kasnije umro je u njenim rukama.
Slu{kinja joj je pomagala odnijeti tijelo do njegove ku}e. Putem su ih uhitili
~uvari i odnijeli pred sud. Nakon {to je ispri~ala istinu, otac se uvjerio da
je nevina, pa ju je poveo ku}i. Gabriotta su zakopali sa svim po~astima a
kasnije su Andreuola i slu{kinja oti{le su u samostan i `ivjele jo{ dugo
o~i{~ene od grijeha.
PETI DAN, NOVELA ^ETVRTA
LIKOVI: Lucio da Valbona (mesar)
\akomina (`ena mesara Lucia)
Catarina (k}i mesara Lucia)
Ricardo Manardi
MJESTO DOGA\ANJA: “Nedavno je u Romaniji `ivio
jedan...”
FABULA: Mesar Lucio da Valbona imao je k}erku
Catarinu. Bila je najljep{a djevojka u tom kraju. Nakon {to ih je vi{e puta
posijetio Ricardo Manardi, priznao joj je svoju ljubav.
PETI DAN, NOVELA OSMA
LIKOVI: Nesta|o degli Onesti
Paola Traversi
MJESTO DOGA\ANJA: “U Raveni, prastarom gradu Romanjie,
bilo...”
FABULA: Nesta|o degli Onesti, bogat i otmjen plemi}
zaljubio se u djevojku plemi}ke obitelji Traversi. Htio ju je osvojiti
rasipaju}i svoje bogatstvo nad njom, me|utim ona ga nije htjela. Jednog je dana
on poslan na molbu roditelja u Kjeso, gdje je ugledao scenu kako vitez tjera
mladu djevojku. Pomislio je kad bi Poala vidjela takvu scenu, da bi ga od
straha mo`da zavoljela. Vratio se u Ravenu, pozvao je nju i svoju rodbinu na
ru~ak. Vidjev{i takvu scenu, Paola je pomislila da je njoj namjenjena, i
strahuju}i za sebe zavoli Nesta|a. Uskoro su se nakon toga vjen~ali.
[ESTI DAN, NOVELA SEDMA
LIKOVI: Madona Filipa
Rinaldo de Puljezi
Lazarina de Gvacaljotrija
MJESTO DOGA\ANJA: “U gradu Pratu postojao je nekad...”
FABULA: U ono vrijeme, u Pratu je postojao zakon koji
je govorio da ako je mu` na|e u preljubu, `enu mo`e dati na sud i da ona mo`e
biti obje{ena. Rinaldo de Puljezi je tako prona{ao u preljubu svoju `enu sa
Lazarinom. Priveo ju je pred sud da joj oni sude. Kad su je upitali da li
priznaje preljub, ona je potvrdno odgovorila, ali da `eli upitati mu`a, da li
mu je ona uvijek udovoljavala `elje kada je on to htio. On je na to pitanje
odgovorio potvrdno. @ena je rekla sudu da ne vidi razloga zbog }ega bi doma
stajala neiskori{tena, za vrijeme dok nije potrebna svome mu`u. Sud je rekao da
ona ima pravo, pa su izmjenili zakon tako, da bilo koja `ena koja zadovolji
svog mu`a, mo`e zadovoljavati i druge mu{karce.
SEDMI DAN, NOVELA DRUGA
LIKOVI: Peronela
Mu` Peronele
\anelo Striniario
MJESTO DOGA\ANJA: “Prije kratkog vremena se u
Napulju...”
FABULA: Peronela se o`enila siromahom.
DEVETI DAN, NOVELA DRUGA
LIKOVI: Izabeta
Mladi}
Glavna ~asna sestra
Opatice
Sve~enik
MJESTO DOGA\ANJA: “U Lombardiji se nalazio jedan
po...”
FABULA: Izabeta je bila opatica u samostanu. Zaljubila
u mladi}a koji je dolazio u taj samostan. Priznala mu je svoju ljubav, pa su
oni ~esto zabavljali. Kada su to druge opatice vidjele, otr~ale su do sobe
glavne ~asne sestre. Strahuju}i da je ne na|u da spava sa sve}enikom, brzo se
obukla i u `urbi umjesto marame na glavu je stavila sve}enikove ga}e. U `urbi
to nije primjetila niti jedna opatica. Kad su do{li pred Izabetinu sobu,
provalili su, i zatekli Izabetu i mladi}a kako se zabavljaju. Izabetu su
otjerale iz sobe da joj sude. Kada je kasnije Izabeta primjetila {to je na
glavi glavne ~asne sestre, kazala je neka si prvo sve`e maramu pa neka onda
razgovara s njom. Tada su i opatice primjetile {to se nalazi na glavi glavne
~asne sestre, te je ona bila prisiljena da dopusti svim opaticama da vode
ljubav kad god `ele. Tada se Izabeta vratila svom ljubavniku i nastavili su i
dalje nesmetano se vi|ati.
DESETI DAN, NOVELA ^ETVRTA
LIKOVI: Meser Gentile de Karizendi
Nikola Ka~animik
Katalina
MJESTO DOGA\ANJA: “U Bologni, divnom lombardijskom
gradu...”
FABULA: U Bologni je `ivio mladi ~ovjek imenom \entile
de Karizendi. Zaljubio se u jednu plemkinju Katalinu. Ona njemu nije uzvra}ala
ljubav i nije ga voljela. Ona oti|e na svoj posjed gdje se razbolila. Doktori
nisu mogli na}i znakove `ivota, pa su je zakopali. Kada je \entile doznao da je
ona umrla, uputio se u najve}oj tajnosti sa slugom do njenog groba. Do{av{i
tamo u|e u grobnicu i poljubi je vi{e puta, a kasnije odlu~i da joj mo`e
dotaknuti grudi. Primjetio je da u njenim grudima ima jo{ malo `ivota, pa je
odnese u svoju ku}u gdje mu je njegova majka pomogla da je ozdrave. Kad je ona
ozdravila zamolila je \entila da joj dopusti da se vrati svojoj rodbini. On je
rekao da po{to svi misle da je ona mrtva da }e pozvati neke plemi}e na gozbu
kod sebe te tako i njenog mu`a i da }e je pred svima njemu uru~iti kao poklon.
Ona je na to pristala. Morala je po~ekati da se on vrati s puta, da bi vidjela
svoju rodbinu. U me|uvremenu je rodila sin~i}a. Kada se \entile vratio s puta i
vidje kako je ozdravila, napravi gozbu i pozove plemi}e na ru~ak. Zapitao je da
li bi bilo pravedno kada bi neki ~ovjek bacio svog bolesnog slugu na ulicu, a
drugi bi ga izlje~io da ga taj drugi zadr`i za sebe. Na to su se svi dogovorili
a Nikola je izrekao u ime svih da je to pravedno. Tada Gentile naredi slugama
da uvedu Katalinu {to i u~ine. Kad je do{la on se udalji, a drugi su gosti
ispitivali Katalinu o tome ko je, to ona nije odgovarala. Kasnije je \entile
predao Nikoli svoju `enu i dijete. Kasnije su ga za to svi hvalili.
3. TEZA : O DEKAMERONU
Dekameron nije proizvod jednog bludnog i ustreptalog `ivota kakav je bio Boccacciov, ve} plod
profinjene umjetni~ke analize i tihog izra`avanja genijalnosti koja `ivi u
prostoru i vremenu, te osije}a pravi trenutak. (komentar iz dijela).
Dekameron
je produkt pona{anja gra|ana tog vremena. @ene su bile varljive. Napravile su
}ak i zakon koji im dopu{ta da se dru`e s drugim mu{karcima. Neki mu{karci su bili
naivni i glupi, a drugi mladi}i hrabri i nepromi{ljeni. Izgleda da je u to
vrijeme bilo dosta vanbra~ne dijece, ~ak mo`da vi{e nego danas.
Dekameron je ve} u 14. stolje}u bio preveden na francuski, a onda i na
engleski jezik. Nastav{i u najgorem vremenu tj. za vrijeme kuge, te pored svih
grozota, zra~i sna`nom `ivotnom voljom i optimizmom.
Sto
novela, povezao je okvirom. Dok u Firenci vlada kuga, sedam djevojaka i tri
mladi}a napu{taju grad da bi izbjegli smrt, odlaze u oblji`ni Fijezole i tamo
provode deset dana u pri~anju najraznovrsnijih doga|aja, u prvom redu
ljubavnih, karakteristi~nih za period 13. i 14. st.
gost
kaže:
![]() |
koji peh imam... -.- meni treba 3. dan 2. novela, 5. dan 9. novela, 10. dan 5. novela i nijedne tu nema, niti drugdje na netu!!! a posudila sam posljednju iz knjiznice, pogledam doma, a ono fale mi sve tri unutra! aaaaa.... ![]() |
Istaknite svoj oglas i povećajte posjećenost do 6 puta
Stranica Moje Instrukcije za vrijeme školske godine bilježi preko 100 000 posjeta mjesečno, stoga nemojte propustiti priliku i popunite svoje slobodne termine s nama.
Imate objavljen oglas, istaknite ga:
|
![]() |
Pišite lekcije i povećajte posjećenost svog oglasa
Pišite kratke lekcije i pomognite djeci u njihovoj potrazi za znanjem, a vaš oglas će biti prikazan u vrhu lekcije koju ste napisali. Na taj način možete i jednostavno dogovoriti instrukcije umjesto da vas traže preko tražilice u moru ostalih instruktora.