1 TEZA : BILJE[KA O PISCU

 

 

 

            Ivan Gunduli}, rodio se 1589. godine u Dubrovniku, gdje je i umro 1638. godine. Bio je ~lan jedne od najstarijih i najuglednijih vlastelinskih obitelji u Dubrovniku. [kolovao se isklju~ivo u svojem rodnom gradu, tj. u Dubrovniku, jer su u to vrijeme u Dubrovniku po~eli djelovati isusovci, koji su bili borbeni nosioci ideja katoli~ke obnove. Obavljao je razli~ite du`nosti u dr`avnoj upravi, i to kao ~lan Velikog vije}a, Vije}a umoljenih (senat) i Malog vije}a (vlada).

            Knji`evnim radom Gunduli} se bavio tijekom cijelog `ivota. Nakon mladena~kih ljubavnih i melodramskih knji`evnih ostvarenja, u zrelim se godinama priklonio “ozrelijim” temama i problemima. Rezultat takve pjesnikove orijentacije bila su njegova tri najva`nija dijela:

Dubravka (1628) - pastirska drama, Suze sina razmetnoga (1621) - refleksivna poema, te Osman (1621 - 1638) - ep.

Ta tri djela su vrhunska ostvarenja u hrvatskoj knji`evnosti, te su istovremeno i na razini suvremenih dostignu}a u knji`evnosti europskog baroka.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Podatke na{ao : U knjizi “Djela”, Ivana Gunduli}a, izdava~ko poduze}e “Mladost”, Zagreb, 1972. godine.

2 TEZA : KRATAK SADR@AJ DRAME

 

 

 

            Radnje ovog djela doga|a se u Dubravi na dan svetog Vlaha 4. velja~e. Na taj dan se slavi sloboda jednim pradavnim obi~ajem kojim se najljep{a pastirica - Dubravka uda za najljep{eg pastira - Miljenko.

            Sve bi bilo dobro kad se u dramu nebi umje{ali suci, koji su dodjelili Dubravku jednom ru`nom Starcu. Taj starac je bio jako bogat pa je potkupio sudce.

            Na sre~u tada se u dramu upleo i bog Lero koji je Dubravku vratio Miljenku.

 

 

 

3. TEZA : SLOBODA I PI[]EVO RODOLJUBLJE

 

 

            Dubravka zapo~inje i zavr{ava stihovima o slobodi. Nakon svakog lika skup pjeva jednu od himni o Dubrovniku (slobodi, ljepoti,...). Gunduli} kroz lik ribara poku{ava otpjevati Dubrova~ku slobodu i sve {to ide uz nju: pravdu, blagoslov, mir... Ribar u kratkim osmercima, jednom himnom zapo~inje “Dubravku”. Tako|er i ~itavo djelo zavr{ava himnom slobodi koje izgovara skup:

 

 

“O lijepa, o draga, o slatka slobodo,

dar u kom sva blaga vi{nji nam bog je do,

uzro~e istini od na{e sve slave,

uresu jedini od ove Dubrave,

sva srebra, sva zlata, svi ljudski `ivoti

ne mogu bit plata tvoj ~istoj ljepoti !”

 

 

            U ovim se stihovima o~ituje do`ivljaj slobode kao do`ivljaj ljepote. Sloboda koja je uzrok dubrova~koj slavi, ne mo`e se platiti materjalnim dobrima, ona je u ljudima i u `ivotima.

 

 

 

4. TEZA : ANALIZA DJELA

 

 

 

            Dubravka je alegorijsko-pastirska drama, jer ima sve elemente pastorale tj. arkadije (doga|a se u prirodi, likovi su vile, a motiv je ljubav).

            U Dubravci ribar, osim {to iskazuje slobodu, on suprostavlja opis Dubrovnika sa Dalmacijom i primorjem:

 

Dalmacija i primorje	Dubrovnik
nesloboda	sloboda
nemir	mir
siroma{tvo	bogatstvo
zvjer	slavuj
pohlepa	~ast
licemjerje	po{tenje
nepravda	pravda

 

 

“Dubravka” je odraz dubrova~ke stvarnosti. Ono se sastoji od tri razina:

 

1. Pastirska razina - Gunduli} ismijava starost koja poku{ava naru{iti prirodni tok, ljubav mladih i lijepih, kojih u tome spre~ava vi{a sila; veli~anje ljepote, mladosti, ljubavi i ismijavanja starosti.

 

2. Alegorijska razina - Sloboda je bo`anska, nemjenjiva s ni~im. Neslobodan ~ovjek nema ono {to je preduvjet da bude ~ovjek. Sloboda je ono {to ~ovjek treba imati samim svojim postojanjem. Starac predstavlja ja~aju~u gra|ansku klasu. Kroz njegov lik Gunduli} progovara o unutarnjim proturje~nostima u samom Dubrovniku. Dubravka je simbol politi~ke vlasti, a Miljenko ozna~ava dubrova~ku vlastelu.

 

3. Razina sukoba - sukob izme|u tradicionalnog i novog

 

 

5. TEZA : MOJE MI[LJENJE O DJELU

 

 

            Mislim da je Ivan Gunduli} ovim djelom `elio potvrditi slobodu Dubrovnika. On u njemu slavi tu slobodu. Djelo mi se jako svi|alo jer je Gunduli} s zadovoljstvom slavio tu slobodu, bez da je ono postalo dosadno za ~itanje, jer je on tu temu prikrio parabolom tj. poredbom doga|aja ali drugim likovima.