
Metali (kovine) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Prema modernoj se definiciji kod metala preklapaju valentna i vodljiva vrpca energijskih razina elektrona. Time se otvara mogućnost da se kao metali okarakteriziraju i metalni polimeri te neki drugi organski spojevi.
Fizikalna
Svi su u čvrstom agregatnom stanju, osim žive, koja je u tekućem. Osim bakra i zlata, svi su sive boje. Metali se prepoznaju po metalnom sjaju. Razlikuju se po talištu (npr. živa: 234 K, volfram: 3683 K), gustoći (dijele se na lake (ρ < 5 g/cm3 - Al, Li, Na, K, Rb...) i teške (ρ > 5 g/cm3 - Fe, Pb, Cu, Au, Zn...) te tvrdoći (najtvrđi - Cr, Ir; meki - Li, Na, K, Rb, Cs...). Metali su dobri vodiči elektriciteta i topline, mogu se dobro mehanički obrađivati te se u rastaljenom stanju miješati (legure).
Kemijska
Većina se metala otapa u kiselinama. Oni koji imaju negativne redukcijske elektrodne potencijale u reakcijama s kiselinama oslobađaju vodik. Oni s pozitivnim redukcijskim elektrodnim potencijalima ne reagiraju s klorovodičnom kiselinom (HCl), nego samo sa sumpornom i dušičnom kiselinom, pri čemu se oslobađaju SO2, NO i NO2.Neki metali mogu reagirati i s bazama te se nazivaju amfoternim metalima. To su Al, Pb, Mn, Cr... Metali ili kovine čine više od dvije trećine svih elemenata koji se mogu naći u prirodi (Periodni sustav). Od 113 poznatih elemenata, samo 17 su nemetali, 7 su polumetali a ostalih 89 se mogu svrstati u metale.
Metali su neprozirni, imaju karakterističan metalni sjaj, dobri su vodiči topline i električne struje. Električna vodljivost metala općenito opada porastom temperature.
Većina metala se može dobro kovati i istezati. Na sobnoj su temperaturi svi, osim žive, u čvrstom stanju. Mogu se koristiti u čistom stanju ali se češće miješaju s drugim metalima i nemetalima u legure.
Nemetali
Zajedno s metalima i polumetalima, nemetali su kemijska skupina elemenata obilježena po svojstvu ionizacije i spajajućih svojstava. To dolazi od toga da su jako elektronegativni, tj. dobivaju više valentnih elektrona nego što ih daju.
U nemetale se ubrajaju halogeni elementi, plemeniti plinovi te ovi elementi poredani po atomskom broju:
- vodik (H)
- ugljik (C)
- dušik (N)
- kisik (O)
- fosfor (P)
- sumpor (S)
- selenij (Se)
Polumetali
Polumetali je naziv za grupu elemenata, čija se svojstva nalaze između svojstava metala i nemetala.
Polumetali imaju niz svojstava metala - kao na primjer sjajna površina i visoko talište. Ipak, oni imaju mnogo lošiju električnu i toplinsku vodljivost od tipičnih metala, a bolju od tipičnih nemetala, pa su među njima nalaze i poluvodiči.
Njihova kemijska svojstva također se ne mogu ubrajati ni u metalna ni u nemetalna: s jedne strane pokazuju svojstva nemetala: npr. tvore dosta jake neorganske kiseline, a s druge strane pokazuju tipična svojstva metala: pokazuju veću tendenciju za stvaranje baza nego kiselina i sposobni su za stvaranje složenih spojeva kao prijelazni metali.
Ažurirano (Utorak, 19 Listopad 2010 14:49)
Istaknite svoj oglas i povećajte posjećenost do 6 puta
Stranica Moje Instrukcije za vrijeme školske godine bilježi preko 100 000 posjeta mjesečno, stoga nemojte propustiti priliku i popunite svoje slobodne termine s nama.
Imate objavljen oglas, istaknite ga:
|
![]() |
Pišite lekcije i povećajte posjećenost svog oglasa
Pišite kratke lekcije i pomognite djeci u njihovoj potrazi za znanjem, a vaš oglas će biti prikazan u vrhu lekcije koju ste napisali. Na taj način možete i jednostavno dogovoriti instrukcije umjesto da vas traže preko tražilice u moru ostalih instruktora.