Matematika
Matematika/Zagreb
Strani jezici
Strani jezici/Sesvete
Matematika
Matematika/Split
Matematika
Matematika/Zagreb, Split
Strani jezici
Strani jezici/Zagreb
Matematika
Matematika/Zagreb
Fizika
Fizika/Sesvete
Matematika
Matematika/Sesvete
Strani jezici
Strani jezici/Zagreb (Maksimir)
Matematika
Matematika/Zagreb
Matematika
Matematika/Zagreb
Matematika
Matematika/Zagreb
Matematika
Matematika/SESVETE

Pretraživanje na karti

karta

Kemija

        Otkriće elektrona 1897. (Dalton) pokazalo je da se u atomima nalaze još fundamentalnije čestice. 14 godina kasnije, Rutherford je otkrio da se većina mase atoma nalazi u sičušnoj jezgri (nucleus) čiji je radijus samo 1/100000 u odnosu na cijeli atom. U međuvremenu, Max Planck (1858.-1947.) postavio je teoriju da se svijetlost sastoji od fotona koji su ekvivalent česticama valnog gibanja.

1. Prvi model atoma pripisuje se Demokritu. Pošto u to doba nije bilo nikakvih saznanja o strukturi atoma (nisu postojali elektronski mikroskopi), atomi su zamišljani kao jako malene nedjeljive kuglice.

2. "Puding"-model - kad je otkriven elektron, formirana je teorija da su u središtu atoma elektroni, a svuda okolo je pozitivan naboj. Metafora je grožđica u pudingu (grožđice su malene, a zdjelica pudinga velika).

3. Bohrov model je ustanovljen poslije Rutherfordovih eksperimenata kojima je utvrđeno da je u centru atoma malena pozitivno nabijena jezgra (nucleus), a elektroni kruže u orbitale oko jezgre poput planeta koji kruže oko Sunca. No, da bi model bio prihvaćen, trebalo je riješiti sljedeći problem: Jezgra je pozitivno nabijena, elektron negativno, zašto elektron uopće kruži oko jezgre, zašto se ne spoji s jezgrom?

Rješenje je prodložio 1913. godne Niels Bohr sa slijedeće 4 pretpostavke:

  • (1) Elektroni postoje u orbitalama koje posjeduju diskretne (kvantizirane) energije. To znači da ne postoji kontinuirani mogući razmak između jezgre i orbitale, nego su mogući samo neki razmaci. Ti razmaci i njima odgovarajuće energije ovise o konkretnom atomu koga razmatramo.
  • (2) Zakoni klasične mehanike ne vrijede pri prelasku elektrona iz jedne orbitale u drugu.
  • (3) Kad elektron prijeđe iz jedne orbitale u drugu energetska razlika se oslobađa (ili dobiva) u vidu kvanta svjetlosti (kojeg nazivamo foton) čija frekvencija direktno ovisi o energetskoj razlici između dvije orbite.
f = E / h
gdje je f frekvencija fotona, E energetska razlika, a h je konstanta poznata kao Planckova konstanta. Ako definiramo da je  \hbar = h/(2 \pi) možemo pisati
 E = \hbar \omega
gdje je ω kutna frekvencija fotona.
  • (4) Dozvoljene orbitale ovise o kvantiziranim (diskretnim) vrijednostima kutnog momenta L prema jednadžbi
 \mathbf{L} = n \cdot \hbar = n \cdot {h \over 2\pi}
Gdje je n = 1,2,3,… i zovemo ga kvantni broj kutnog momenta.


4. Današnji model atoma nazivamo kvantno-mehanički model, jer je s vremenom utvrđeno da Bohrov model ne odgovara baš najbolje eksperimentima, da elektroni ne kruže baš po kružnicama, nego slike dostupne pomoću elektronskih mikroskopa prikazuju nam elektronske oblake.

Imate pitanje? Postavite ga ovdje! Postavite pitanje
Komentari (7)


gost kaže:

0
black
imaš nešto o ljuskama
 
14.12.2010
Glasovi: +1

gost kaže:

26.10.2011
Glasovi: +0

gost kaže:

0
...
ovo je sve s wikipedije
 
13.10.2012
Glasovi: +0

gost kaže:

0
atom
]ima li nešto o ljuskama ...????? i to je sve s wikipedije ................ smilies/shocked.gif
 
03.05.2014
Glasovi: -1

gost kaže:

08.03.2015
Glasovi: -1

gost kaže:

0
...
ovo nista ne valja
smilies/grin.gifsmilies/grin.gifsmilies/grin.gifsmilies/grin.gifsmilies/grin.gifsmilies/grin.gifsmilies/grin.gifsmilies/grin.gifsmilies/grin.gif
 
08.03.2015
Glasovi: +0

gost kaže:

0
...
smilies/cry.gifsmilies/kiss.gifsmilies/tongue.gifsmilies/cool.gifsmilies/shocked.gifsmilies/sad.gif> smilies/sad.gifsmilies/grin.gifsmilies/wink.gifsmilies/smiley.gif
[quot
e]
fhpdg
hpjdfo?gjsfophu pojhoruezho0seuiohtiroh
 
18.04.2015
Glasovi: +0

Napišite komentar

busy

Ažurirano (Ponedjeljak, 01 Prosinac 2008 03:11)

 

Istaknite svoj oglas i povećajte posjećenost do 6 puta

Stranica Moje Instrukcije za vrijeme školske godine bilježi preko 100 000 posjeta mjesečno, stoga nemojte propustiti priliku i popunite svoje slobodne termine s nama.

Imate objavljen oglas, istaknite ga:

  1. prijavite se na stranicu
  2. na oglasu kliknete na "Istaknite svoj oglas"
  3. sljedite jednostavne upute

Detaljniji opis i cjenik

classroom

Pišite lekcije i povećajte posjećenost svog oglasa

Pišite kratke lekcije i pomognite djeci u njihovoj potrazi za znanjem, a vaš oglas će biti prikazan u vrhu lekcije koju ste napisali. Na taj način možete i jednostavno dogovoriti instrukcije umjesto da vas traže preko tražilice u moru ostalih instruktora.

Detaljnije

Matematika
Matematika/Zagreb
Matematika
Matematika/Zagreb
Strani jezici
Strani jezici/Sesvete
Predajte novi oglas Istaknite svoj oglas i povećajte posjećenost do 6 puta

Novo! Imate pitanje? Postavite ga ovdje! Postavite pitanje Instruktori, odgovarajte na pitanja, jer su odgovori i komentari povezani sa Vašim oglasom
Trenutno aktivnih Gostiju: 386 i Članova: 3 
Besplatno oglašavanje
APARTMANA
na 15 Online kataloga
i 13 jezika