1.Bilje{ka o piscu.

 

                        August [enoa je ro|en 14. studenoga 1838. godine u Zagrbu. U roditeljsom domu u ponjem{enoj obitelji ^e{koga podrijekla stekao je ljubav prema umjetnosti: Otac mu je rado polazio koncerte i kazali{te, a mati je voljela knji`evost. Poslje smrti majke 1848. god., svr{iv{i u Zagrebu osmi razred odlazi u Pe~uh k ro|acima, gdje zavr{ava prvi razred gimnazije 1850. god. Vra}a se u Zagreb i maturira 1857. god. u gornjogradskoj gimnaziji, pa upisuje Pravoslovnu akademiju. Od po~etka listopada 1859. god. nastavlja pravni studj u Pragu. Tu ostaje do 1865. godine. Ne polo`iv{i na vrijeme odre|ene ispite, bio je prisiljen baviti se `urnalistikom, te se vra}a u Zagreb i radi u redakciji "Pozor". 1868. godine postaje gradski bilje`nik. Iste godine vjen~a se sa Slavom pl. I{tvani}. Postaje ravnatelj hrvatskoga zemaljskog kazali{ta 1870. god. Njegov prvi roman Zlatarovo zlato izlazi 1871.god. 1873. godine postao je gradski senator i napu{ta kazali{te. Od 1874. godine do smrti ure|uje hrvatski knji`evni ~asopis "Vijenac". Umro je 13. prosinca 1881. godine. Le`e}i bolestan diktirao je "Kletvu" i rekao je "Nedajte mi umrjeti imam jo{ toliko toga napisati". Najpoznatija djela su mu: "Selja~ka buna", "Zlatarovo zlato", "Prosjak Luka", "Mladi gospodin", "Prijan Lovro", "Dijogenes", "Kanarin~eva ljubovca", "Vje~ni @id"i "Zagrebulje".

 

 

 

2.O Selja~koj buni

 

            Svi likovi i dogaðaji potpuno su istiniti, pa osim povijesnh ~injenica iz romana saznajemo karakter ljudi, odnos kmetova i feudalaca i samu borbu - selja~ku bunu.

            Sr` romana ~ini klasni sukob. [enoa u romanu osu|uje `ivot i pona{anje niskog plemstva i ujedno krtizira kolebljive i prevrtljive vladare, te iznosi ideje o jednakosti i bratstvu svih ljudi.

            U romanu se odvija vi{e paralelnih radnji: sukob Heningovice i Tahija, nezadovoljstvo seljaka, nesretna ljubav izme|u Jane i \ure Mogai}a, te ljubav Sofije Hening i Tome Mili}a. [enoa nam iznosi me|usobne odnose feudalaca, te polo`aj seljaka koji predstavljaju dru{tveni stale` i koji su podijeljeni na slobodnjake i kmetove. Glavni likovi Franjo Tahi i Matija Gubec postavljeni su u suprotnosti. Matija Gubec je kmet iz Stubice i prvi za~etnik bune kojeg su kasnije seljaci proglasisli za "kralja". Uzok bune le`i u socijalnom problemu, a seljaci su `eljeli samo izmijenjiti odnos s feudalcima, ali pobuna je shva}ena kao da je protiv plemi}a.

            Franjo Tahi, feudalac, negativan je lik u kojem su skupljene sve negativnosti feudalaca. Plemi}i su podijeljeni na dvije protivni~ke strane. Na ~elu jedne strane je Franjo Tahi uz kojeg su ban Petar Erded i gospar Alapi}.

            Na ~elu protivni~ke strane je Ur{ula Hening koja je na prijevaru izba~ena sa svih posjeda u susjestvu i Stubici, a uz nju stoji Ambroz Gregorijanec, o`enjen njenom k}erkom Martom. U romanu se pojavljuju spletkari, izdajnici, a njihova je uloga da ~ine radnju zanimljivom. Imaju sva obilje`ja negativnih junaka i pru`aju dinamiku radnje romana.

 

 

 

 

 

 

3. O likovima

 

Tahi:

            Plemi} krutog mi{ljenja koji u svom potomstvu nalazi mo} i u`ivanje. Ne misli na posljedice, ve} mu je cilj da sebi prigrabi {to je vi{e mogu}e. Ohol je i pohlepan. Jedan je od glavnih krivaca selja~ke bune jer je uzimao od seljaka vi{e nego {to je imao pravo. Svojim nasilni~kim vladanjem postaje strah i trepet kraja. Ne zazire ni pred ~im znaju}i da ima mo}, te da mu nitko ni{ta ne mo`e, pa gospodari i onim {to nije njego.

            [enoa ga je opisao kao malog, ru`nog ~ovjeka, ~ime je hto dokazati njegovu svirepost i zlobu.

 

Matija Gubec:

            Cijenjen i po{tovan seljanin koji se bori za pravdu i slobodu pod cijenu smrti. Za razliku od drugih seljaka bio je pismen pa je ~itaju}i knjige shvatio da su svi ljudi jednaki i da imaju jednaka prava. Njegov lik je prototip junaka narodnog stvarala{tva. Njegov fizi~ki izgled upotpunjuje psihi~ki. Odre{itost i ja~ina su jasno izra`ene osobine. Gubec je bio ~ovjek sutra{njice. Njegova snaga je izbijala iz sna`nih prsiju i {irokogrudno branila zapstavljene i nemoæne. Kao svaki razborit ~ovjek poku{ao je nevolje rje{iti mirnim putem, razgovorom, ali duh vremena, koji ni dan danas nije savladan i uvrije`ene klasne razlike nisu priznavale glas jednog ~ovjeka.

 

[ime Drma~i}:

            Snala`ljivac koji iz svake situacije izvla~i materijalnu korist. Na njegovom licu [enoa je pokazao da dobro pobje|uje zlo jer ga je neslavan kraj `ivota stajao nasilne smrti, te ga je zadesila u trenutku kad je okusio najve}e blagodati `ivota. On je jedan od glavnih uzroka neuspeha selja~ke bune radi izdajstva i la`i koja je ovladala narodom.

 

 

 

 

Ur{ula Hening:

            @ena koja nastoji sa~uvati svoje. U borbi za opstanak pretvara se u nepokolebljivu i hrabru `enu, ali ujedno postaje i nasilna. Ima promjenjivo stajali{te uvjek gledaju}i u svoju korist. [enoa ju je izabrao na temelju povijesnih ~injenica, za pokreta~a radnje romana jer sve po~inje nesporazumom oko Stubice i Susjedgrada.

 

 

 

4. Moje mi{ljenje o djelu

 

            Pisac se zaista potrudio da prona|e i prou~i spise o tom doga|aju. Njima je ispunio roman mnogim detaljima i tako napravio ga zanimljivljim ~itateljima. Posebno je te~na radnja u prikazu bitaka. Jedan od njegovih uobi~ajenih odli~nih romana vrlo vjeran stvarnim doga|ajima.