BIOLOGIJA

Grčki- Bios=Život

           Logos=Misao, riječ(znanost)

BIOLOGIJA- prirodna znanost koja se bavi proučavanjem živih bića.

PRIRODNE ZNANOSTI: biologija, kemija, fizika, matematika, geografija, astronomija

TEHNIČKE ZNANOSTI: strojarstvo, informatika, elektrotehnika

DRUŠTVENE ZNANOSTI: fiziologija, ekonomija, povijest

BIOLOGIJA: zoologija, citologija, batanika, paleontologija, genetika, antropologija, histologija, ekologija, fiziologija, evolucija, mikrobiologija

HISTOLOGIJA  proučava tkiva.

MIKROBIOLOGIJA proučava mikoorganizme.

CITOLOGIJA proučava stanicu.

EKOLOGIJA proučava odnose između organizma i okoliša.

EVOLUCIJA proučava postanak života.

BOTANIKA proučava biljke.

ZOOLOGIJA proučava životinje.

GENETIKA proučava nasljeđivanje.

FIZIOLOGIJA proučava funkcioniranje organizma.

ANATOMIJA proučava građu organizma.

ZNANOST- zajedništvo organizirano,  sistematizirano i povezano ljudsko znanje.

FOTOSINTEZA- skup kemijskih reakcija kojima biljke i još neki organizmi vežu energiju sunčeve svjetlosti u kemijske spojeve ugljikohidrate.

AUTOTROFNI ORGANIZMI- svi organizmi koji stvaraju hranu.

HETEROTROFNI ORGANIZMI- ne stvaraju hranu nego ju uzimaju iz okoliša.

NESPOLNO RAZMNOŽAVANJE-razmnožavanje u kojem sudjeluje samo jedan roditelj i potomci su genetički isti.

SPOLNO RAZMNOŽAVANJE- uključuje 2 roditelja i potomci su slični roditeljima ali ne njihova kopija

EVOLUCIJA-razvijanje organizma.

Sve su tvari izgrađene od atoma.

MAKROMOLEKULE- velike složne molekule.

Molekule grade stanične tvorbe (organele).

Stanicu čine svi organeli okruženi zajedničkom staničnom membranom.

TKIVA- mnogostanični organizmi sastavljeni od mnogo stanica.

ORGAN- dio organizma koji obavlja svoju zadaću.

Organski sustav čine više organa.

Organizam (jedinku) čine objedinjeni organski sustavi zajedno.

PROKARIOTSKA STANICA- arhebakterije i eubaktrije imaju stanice bez prave jezgre i organela.

EUKARIOTSKA STANICA-organizmi s pravom jezgrom.

CARSTVO: biljaka, protista, životinja, gljiva, arhebakterija, eubakterija.

METABOLIZAM- skup kemijskih reakcija koje se odvijaju u živom organizmu kako bi se održao život.

KEMIJSKE SPOJEVE djelimo da organske i anorganske.

ORGANSKI SPOJEVI- spojevi koji u sebi sadržavaju ugljik koji ima sposobnost da se spaja sam sa sobom.

ANORGANSKI SPOJEVI- ne sadržavaju kisik uglavnom.

VODA-molekula specifičnih fizikalnih i kemijskih svojstava. Kemijski je spoj vodika i kisika.

IONI- otopine soli u vodi- nabijene čestice.

BIOLOŠKI VAŽNE SPOJEVIMA nazivamo organske spojeve koji su važni za izgradnju i funkcioniranje organizma.Dijelimo ih na ugljikohidrate, lipide, bjelančevine i nukleinske kiseline.

MONOMERI- male molekule.Mogu se međusobno spajat.Ako se spoji puno monomera nastaje POLIMER

UGLJIKOHIDRATI-organski spojevi sastavljeni od ugljika, kisika i vodika.

UGLJIKOHIDRATE dijelimo na složene i jednostavne

Jednostavni se sastoje od samo jedne molekule.

Složeni su nastali povezivanjem dvaju ili više jednostavnih ugljikohidrata.

Jednostavni ugljikohidrati se dijele na monosaharide.

Složeni ugljikohidrati se dijele na oligosaharide i polisaharide.

Jednostavne ugljikohidrati još nazivamo monosaharidima.

HEKSOZA- uobičajeni monosaharidi u prorodi.

GLUKOZA- ugljikohidrat koji nastaje kao produkt fotosinteze.

FRUKTOZA (voćni sećer)- nastaje u zrelim plodovima.

GALAKTOZA- sastavni dio ugljikohidrata u mlijeku.

OLIGOSAHARIDI- složeni ugljikohidrati koji nastaju spajanjem malog broja monosaharida.

DISAHARIDI- najznačajniji oligosaharidi koji nastaju spajanjem dvaju monosaharida.

Najvažniji disaharidi su saharoza, maltoza i laktoza.

Saharoza se sastoji od glukoze i fruktoze.

LAKTOZA- ugljikohidrat koji se nalazi u mlijeku.

Laktoza se satoji od glukoze i galaktoze.

MALTOZA- disaharid sastavljen od dvije molekule glukoze.

POLISAHARIDI-ugljikohidrati sastavljeni od velikog broja (više od 1000 ) molekula glukoze.

ŠKROB- polisaharid koji služi biljkama kao rezerva hrane za preživljavanje u nepovoljnim uvjetima ili za prehranjivanje potomstva.

CELULOZA-polisaharid koji nastaje spajanjem molekula glukoze u duge ravne lance.

HITIN- specifičan polisaharid.

LIPIDI- skupina različitih kemijskih spojeva kojima je zajedničko svojstvo neotopljivost u vodi, a topljivost u organskim otapalima.

LIPIDE dijelimo na trigliceride, fosfolipide i steroide.

TRIGLICERIDI- spojevi alkohola, glicerola i triju viših masnih kiselina.

TRIGLICERIDE još nazivamo mastima i uljima.

FOSFOLIPIDI- lipidi sastavljeni od glicerola, dviju viših masnih kiselina i fosfatne skupine.

DVOSLOJ FOSFOLIPID- osnova građe stanične membrane.

STEROID- lipid kojima je osnova kolesterol.

ENZIMI- biokatalizatori. Ubrzavaju kemijske reakcije u živim organizmima.

NUKLEINSKE KISELINE- složene organske makromolekule.

NUKLEOTID- osnova građe nukleinskih kiselina.

NUKLEOTIDI se međusobno povezuju uz pomoć sećera i fosfatne skupine u polinukleotidne lance.

PROKARIOTSKE STANICE- jednostavne građe, nemaju jezgre ni membrane unutar stanice.

Sve EUKARIOTSKE STANICE obavijene su staničnom membranom, a biljne stanice imaju i staničnu stijenku.