Iako kemijska ravnoteža ima svoju termodinamičku osnovu, najbolje ju je promatrati pomoću primjera, da bi se kasnije s vremenom uvela i teoretska pozadina. U prvim lekcijama osvrnit ću se na srednjoškolski pristup problemu da bi kasnije došao i do znanja potrebna svakom studentu kemije.
Primjer 1.
Zamislimo posudu u koju stavimo plin NO2 (dušik(IV)oksid). Posudu zatvorimo i gledamo što se dešava. Nakon nekog vremena, molekule NO2 se međusobno sudaraju stvarajući molekule N2O4:
2NO2 → N2O4
Dakle, jedina reakcija koja nam se dešava je stvaranje N2O4. No, nakon što se određena količina N2O4 stvori, može se i raspasti ponovno na NO2:
N2O4→ 2NO2
To se dešava jednostavno zato što se sudarom dviju molekula N2O4 dovede dovoljna energija da pukne N-N veza i nastaju dvije molekule NO2. Stoga se zaključuje da u sustavu postoje dvije reakcije:
1. Stvaranje N2O4
2. Raspadanje N2O4 na dvije molekule NO2
Pitanje koje si trebamo u ovom trenutku postaviti je slijedeće: kolike su brzine tih reakcija i koja reakcija prevladava? Na početku imamo samo NO2 koji se raspada na N2O4, a kako raste koncentracija N2O4 tako raste i broj sudara tih molekula (a time i broj raspada molekula N2O4). S time raste i brzina raspada N2O4, sve dok ne postigne ravnotežu, što znači da je BRZINA RASPADA JEDNAKA BRZINI STVARANJA. Kaže se sistem je postigao stanje DINAMIČKE RAVNOTEŽE, što znači da je brzina reakcije s desna na lijevo jednaka brzini reakcije s lijeva na desno. Slijedeće pitanje: možemo li mi te brzine izračunati? Odgovor je: možemo!Kako?Odgovor: pomoću slijedećih izraza:
Reakcija u jednom i u drugom smjeru imaju svoje konstante:kn (n-kao nastajanje) i kr (r-kao raspadanje):
2NO2 ↔ N2O4 Reakcija nastajanja s konstantom kn i brzinom v1,
N2O4↔ 2NO2 Reakcija raspada s konstantom kr i brzinom v2.
gdje je v1=kn[NO2]2 , v2=kr[N2O4], 2-stehiometrijski koeficijent (u ovom slučaju je to broj 2 sa značenjem 2 mola NO2), a [] zagrade predstavljaju RAVNOTEŽNU koncentraciju tj., koncentraciju u trenutku kada se je postigla DINAMIČKA RAVNOTEŽA. Pošto smo rekli da su u tom stanju dinamičke ravnoteže, brzine raspada i brzine stvaranja produkta jednake možemo pisati:
v1=v2
kn[NO2]2=kr[N2O4]
kn/kr=[N2O4]/[NO2]2
Kr=[N2O4]/[NO2]2, gdje je Kr konstanta kemijske ravnoteže.
Sad kad smo na primjeru dobili izraz za konstantu kemijske ravnoteže trebamo je malo i provježbati na drugim reakcijama:
Primjer 2.
Potrebno je napisati Kr za slijedeću reakciju:
N2(g)+3H2(g)↔2NH3(g)
Pazeći na stehiometrijske odnose, pišemo Kr za zadanu reakciju:
Kr=[NH3]2/[N2]·[H2]3
Dakle, sa ova dva jednostavna primjera možemo općenito pisati:
nA+mB↔pC+qD
Kr=[C]p·[D]q/[A]n·[B]m
Primjer 3.
H2(g)+Br2(g)↔2HBr(g)
Rješenje: Kr=[HBr]2/[H2]·[Br2]
Iako u ovom trenutku nije potpuno jasno zašto je ova formula takva kakva je u idućoj lekciji krećemo sa zadacima nakon kojih idemo na termodinamički opis problema, nakon kojeg bi stvari trebale biti kristalno jasne.
Ažurirano (Utorak, 21 Veljača 2012 13:04)
Istaknite svoj oglas i povećajte posjećenost do 6 puta
Stranica Moje Instrukcije za vrijeme školske godine bilježi preko 100 000 posjeta mjesečno, stoga nemojte propustiti priliku i popunite svoje slobodne termine s nama.
Imate objavljen oglas, istaknite ga:
|
![]() |
Pišite lekcije i povećajte posjećenost svog oglasa
Pišite kratke lekcije i pomognite djeci u njihovoj potrazi za znanjem, a vaš oglas će biti prikazan u vrhu lekcije koju ste napisali. Na taj način možete i jednostavno dogovoriti instrukcije umjesto da vas traže preko tražilice u moru ostalih instruktora.