Povijest hrvatskoga književnoga

jezika

 

1100. Nastala je Baščanska ploča, pravno, književno, povijesno i jezično značenje

1184. Povoljska listina (ćirilica)-najstariji ćir. tekst

1288. Vinodolski zakonik-pisan glagoljicom, najstariji hrv. zakonski spomenik

1345. Red izakon sestara dominikanki- prvi hrv. tekst na latinici

1347. Šibenska molitva ili Gospina pohvala-lat.- hrv. jez. prvi pjesnički tekst

1455. Izumljen prvi tiskarski stroj

1483. Misal po zakonu rimskoga dvora (glag.)- prva tiskana knjiga

1527. Prva glag. početnica

1561. Izlazi početnica s glag. i ćir.- Tabla za dicu

1572. Umro je Petar Hektorović

1582. Otvorena je prva gimnazija u Hrvatskoj

1595. Faust Vrančić napisao prvi hrv. rječnik: Rječnik pet najodličnijih europskih

jezika: latinskog, talijanskog, njemačkog, dalmatinskog i ugarskog

1599. Hrvatsko-talijanski rječnik-B. Kašić

1604. Bartol Kašić: Temelji ilirskog jezika u dvije knjige (Institutione linguae

illyricae libri)

1640. Ritual rimski- štok.dubro. osnovica.Kašić ističe štok.

1732. izašao prvi broj "Novina horvatskih"

1740. Tiskan je Gazophylacium

1789.  Izašle su prve novine u Zagrebu

1830. Ljudevit Gaj: Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisana

1831. Prvi cjeloviti prijevod Biblije- Matija Petar Katančić

1835. Prvi broj "Danice horvatske, slavonske i dalmatinske", "Horvatska domovina"

tiskana u Danici

1839. Prikazana je prva ilirska drama "Juran i Sofija"

1842. Osnovana je Matica Hrvatska

1843. Prvi službeni govor na hrv. jez. - I. K. Sakcinski

1846. Na Zag. Akademiji otvorena je katedra za hrv. jez.

1847. Uveden je hrv. jez. u sve javne ustanove, Narodni dom (kulturna ustanova)

1850. Bečki dogovor o jeziku

1867. JAZU

1872. Umro je Dimitrije Demeter

1874. Otvoreno je Hrvatsko sveučilište

1889. Tomo Maretić: Gramatika i stilistika

1892. Ivan Broz: Hrvatski pravopis

1901. Ivan Broz - Franjo Iveković: Rječnik hrv. jez.

1902. Rođen Slavko Batušić (putopisac), rođen D. Cesarić

1918. Hrv. jez. slijedi vukovsku koncepciju- štok. književnosti

1918.-1941. srpskohrvatski

1940. P. Guberina - K. Krstić: Razlike između hrv. i srp. knjiž. jezika

1967. Objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrv. knjiž. jez.- njome je traženo da

hrv. jez. bude u zbilji ravnopravno upotrebljavan i vrednovan u javnom životu,

školi i upravi

1971. Babić-Finka -Moguš: Hrvatski pravopis

15.-16. st.- kosinjska, senjska i riječka tiskara

16. st. Marin Držić- najpoznatiji dubrovački komediograf

18. st. Autori rječnika: Ardelio della Bella, Andrija Jambrašić, Joakim Stulle

19. st. Hrvati su izabrali štokavsko narječje kao osnovicu knjiž. jezika

 

GODIŠNJICE: 2005. g.- 110 god. od smrti Bogoslava Šuleka

- 180 god. od rođenja Adolfa Vebera Tkalčevića

- 190 god. od objavljivanja Mihanovićeve boršure

- 170 god. od prvog br. "Danice horvatske, slavonske i

dalmatinske" u kojoj je tiskana "Horvatska domovina"

Ljudevit Gaj - reformator slovopisa, napisao Kratku osnovu horvatsko-slavenskog

pravopisana, idejni vođa ilirskog pokreta

Bartol Kašić - prvi hrv. leksikograf, prvi preveo cijelu Bibliju na hrv. jez.

Faust Vrančić - pisac prvog hrv. rječnika., Rječnik pet najodličnijih...

Marko Marulić - otac hrvatske književnosti.

I. K. Sakcinski - održao prvi službeni govor na hrv. jez. 1843. g.

 

• Narječja na kojima su stvarali:

Marko Marulić­ - čakavsko

Ivan Gundulić - štokavsko

Titus Brezovački - kajkavsko

Slavko Kolar - kajkavsko, štokavsko

Drago Gervaiš - čakavsko

 

• Narječja na kojima se govori u:

Mariji Bistrici - kajkavsko

Slavonskom Brodu - štokavsko

Dubrovniku - štokavsko

Pazinu - čakavsko

 

• Književni krugovi:

Petar Zoranić - Zadar

Marin Držić - Dubrovnik

Marko Marulić - Split

Petar Hektorović - Hvar

 

• Predvodnici filoloških škola:

Riječka filološka škola - Fran Kurelec (zastarjeli oblici)

Vukovska filološka škola - Đuro Daničić

Zadarska filološka škola - Ante Kuzmanić (štok.-ikavica)

Zagrebačka filološka škola - Adolfo Veber Tkalčević, Ante

Mažuranić, Vjekoslav Babukić

 

• Spomenici su pisani:

Red i zakon sestara dominikanki u Zadru - latinica

Vinodolski zakonik - glagoljicom

Povaljska listina - čirilicom/bosančicom

 

SINONIMI: PRAVOPIS-orografija

PRAVOGOVOR-ortoepija

SLOVOPIS-grafija

SLOVNICA-gramatika

 

Dani hrvatskog jezika obilježavaju se od 11. do 17. ožujka.

Svjetski dan borbe protiv nepismenosti je 8. rujna.

Dan hrvatske knjige je 22. travnja.

 

• Drugi naziv za hrvatsku latinicu je gajica.
• Sadašnji hrvatski pravopis je po svojoj naravi fonološko-morfološki.
• "Dvije knjige osnova hrvatskog jezika" prijevod je naslova prve gramatike.
• Glagoljati znači govoriti.
• Vrijeme buđenja hrvatske naiconalne svijesti, utemeljnja mnogobrojnih kulturnih ustanova i stvaranja zajedničkog jezika naziva se ilirski preporod.
• Ime Hrvat prvi put se spominje u latinskom tekstu-spomenički natpis-Branimirov natpis
• Trpimirova darovnica, najstarija sačuvana isprava jednog hrv. vladara, pisana je latinicom i latinskim jezikom.
• Inkunabule su knjige tiskane prije 1500.g.
• Az, buky, vjedy prva su slova glagoljske azbuke
• Valunska ploča svjedoči o hrv. dvojezičnosti i dvopismenosti (lat. i hrv. jezik; glag. i lat.)- Cres.
• Zrinski i Frankopan- ozaljski krug- tronarječje.
• Gazofilacij ili blago latinsko-ilirskih imena.

 

 

Antun Mihanović:

Reč domovini o hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku,

Beč, 1815. g.

 

Vjekoslav Babukić:

Osnove slovnice slavjanske narečja ilirskoga, 1836. g.

Ilirska slovnica, 1854. g.

 

Antun Mažuranić:

Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike, 1839. g., hrvatsko-latinska gramatika

Slovnica hervatska, 1859. g.

 

Adolf Veber Tkalčević:

Skladnja ilirskog jezika za srednja učilišta, 1859. g.

Slovnica hrvatska za srednja učilišta, 1871.

 

Bogoslav Šulek:

Horvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenoga nazivlja

 

Tomo Maretić:

Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika

 

Ivan Broz:

Hrvatski pravopis, 1892. g.- prvi fonološki pravopis