UMJETNOST
Umjetnost je specifična ljudska duhovna djelatnost, koja u sebi nosi elemente osjetilnosti, a uključuje kreativni moment, samo stvoreno djelo i njegovo doživljavanje.
Umjetnost je ljepota koja svojom originalnošću nadživljuje svog autora. Umjetnost je subjektivni odraz objektivne stvarnosti.
Umjetnost je u početku bila jedinstvena-sintetička, a razvitkom društva umjetnost se dijeli na podvrste-prema građi i izrazu kojim se pojedine umjetnine oblikuju.
Vrste umjetnosti:
- KIPARSTVO-skulptura, plastika, je grana likovne umjetnosti, vrsta likovnog izražavanja trodimenzionalnim oblicima i tijelima, klesanim, rezanim ili modeliranim u čvrstom materijalu-kamenu, drvetu, glini. Objektivni faktori i subjektivne umjetnikove sklonosti diktiraju izvedbu skulpture ili u obliku reljefa ili kao punu plastiku. Puna plastika daje prikazani lik u njegovoj potpunoj trodimenzionalnosti i prostornoj protežnosti. U prvim počecima kiparstva stvarani su likovi ženskih božanstava i životinja u području zapadne Evrope i Sibira. Do 10. stoljeća u evropskoj likovnoj umjetnosti nema pune plastike, samo poneka sitna plastika (npr. Konjanička figura Karla Velikog). U okviru renesanse nastaju prvi aktovi (brončani Donatellov David) i konjaničke figure (Donatello-Gattamelata). Apstraktna se plastika rješava svih konkretnih oblika i predmetnih asocijacija. Kiparstvo se javlja prvotno u primjerima klesarstva. U srednjem vijeku nastaju kamene krstionice i drveni kipovi u crkvama.
- SLIKARSTVO-je grana likovne umjetnosti kod koje se na plošnoj podlozi crtežom i bojom daje prikaz stvarnih pojava. Posebne vrste slikarstva su mozaik i vitraž. U prvotne preokupacije slikarskog prikazivanja ide lik čovjeka u svim njegovim pojavama. Predočuje se kao akt, poluakt i portret. Veduta je prikaz arhitektonskih objekata u njihovim prirodnim ambijentima. Najstarije svjedočanstvo likovnog izražavanja su slike na stijenama spilja u sjevernoj Španjolskoj i južnoj Francuskoj. Prikazuju pretežno životinje-bizone, sobove, mamute. U antičko doba bila je poznata enkaustika-tehnika slikanja bojama otopljenim u ugrijanom vosku.
- ARHITEKTURA-u najširem smislu umijeće građenja radi stvaranja organiziranih prostora za ljudsko obitavanje ili za druge različite svrhe i potrebe. Osnovni element arhitekture je unutarnji prostor koji služi određenoj namjeni stanovanju, radu, vjerskoj kulturi i sl. Arhitektura je osnovni prostorno-plastični okvir ljudskog života. Ona je umjetnost volumena i prostora. Elementi arhitekture su: funkcija, forma i konstrukcija. Arhitekturu dijelimo na arhitekturu tradicionalnih materijala i arhitekturu modernih materijala. Povijest arhitekture počinje monumentalnim građevinama u starom Egiptu od 3. do 1. tisućljeća, piramidama, pećinskim grobnicama, hramovima itd. Znameniti spomenik naše renesansne arhitekture je Šibenska katedrala iz 15. st.
- FILM (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena. Razlika između filma i snimke je u tome što film gradi neko očekivanje koje zatim ispuni (npr. rijeka koja teče je snimka, a rijeka koja teče i zatim se ukaže brod je film). Filmska slika je ono što se pretežno razabire na temelju projekcije filmske snimke.
Kao i drugi oblici umjetnosti, film je namijenjen publici. Filmovi se gledaju u posebnom prostoru za projekciju (kino), ili bilo gdje drugdje (video). Film se često spominje kao sedma umjetnost, kao što je strip nazvan devetom umjetnošću.
Filmsko djelo je cjelovit te društveno i doživljajno svrhovit filmski proizvod. Film i kinematografiju sustavno proučava humanističko-znanstvena disciplina filmologija.
- PLES- (eng. dance, franc. danse, njem. Tanz, tal. danza) je ritmično pokretanje tijela prema zvucima glazbe (rjeđe bez glazbe), pojedinačno, u parovima ili u skupinama. Ples prati čovjeka od pamtivijeka, a još i crteži u spiljama pokazuju čovjeka kako pleše. U svojim počecima, ples je bio motorička reakcija na određene emocije, na pojačano veselje, strah, žalost, ljubav ili mržnju. Motoričke reakcije na ta uzbuđenja bili su živahni, iracionalni, ali vrlo izraženi sljedovi pokreta, koji su višekratnim uzastopnim ponavljanjem poprimili određeni ritmički obrazac i pretvorili se u ples.
Ples postoji od pamtivijeka, pretpostavlja se da je još stari krapinac micao guzom oko vatre u krug u dugim zimskim noćima.
Plesne forme
Balet, Jazz dance, Suvremeni ples, Društveni plesovi, Step, Folklor
Moderni društveni plesovi
U dugoj tradiciji plesova se neki folklorni plesovi - iz različitih razloga - u modificiranoj varijanti prenose iz naroda u "više slojeve društva", postaju općeprihvaćeni, i izdvajaju se u novu kategoriju pod nazivom "društveni plesovi". U početku u tu kategoriju spadaju razni dvorski plesovi, a tek preseljenjem valcera iz folklora među plemstvo - što je zbog međusobne bliskosti plesača i plesačice bio svojevrstan skandal - započinje era modernih društvenih plesova. Moderni društveni plesovi su uz rijetke izuzetke plesove u paru, bazirani na popularnoj glazbi.
Danas društvene plesove možemo podijeliti na više načina. Podjela prema kategorijama natjecanja je vrlo česta, ali je i među najmanje točnima - neki su plesovi "zalutali" u "pogrešne" kategorije (primjerice u natjecateljske "latino-američke" plesove se svrstava jive, koji nije latino, te paso doble, koji nije američki ples), a u nekim natjecateljskim sustavima se nerijetko neki plesovi dodaju, ili izbacuju, već prema interesu natjecatelja i publike (show-dance natjecanja). Nadalje, uvijek postoji dvojba, da li da se plesove dijeli prema srodnosti u glazbi, ili prema identičnosti u koraku i pokretu, jer su i jedno i drugo bitni sastavni dijelovi plesa, a te podjele nisu uvijek u skladu.
Možda bi najbolja podjela društvenih plesova mogla biti ona prema njihovom zemljopisnom, vremenskom i kulturuloškom podrijetlu:
Klasični (europski) društveni plesovi:
Valceri (Bečki valcer, Engleski valcer, Boston-vals, Country-vals, itd.),Grupa foxtrot-plesova (Quickstep, Slow-fox,...),Klasični tango, One-step, Two-step i slični stari plesovi, Blues, itd.
Boogie- (ili swing-) plesovi:
Lindy-hop,Stomp (ili Stump), Jitterbug, Boogie-woogie, Swing-step, Shag, West-Coast swing, East-Coast swing, Jive, Rock'n'Roll (u raznim varijantama, od "salonskog" do akrobatskog), Hustle, Disco fox, itd.
Latino-američki plesovi:
Bolero (i kao njen derivat, sportska rumba), Cha-cha-cha, Mambo, Salsa, Cuban rumba,
Merengue, Bachata, Pachanga, Cumbia, Samba, itd.
Tradicionalni plesovi:
Paso doble,Argentinski tango,Polka (kao društveni ples),Western Polka (ili Country-Polka),
Meksički valcer,itd.
Pomodni plesovi:
Charleston,Shimi,Twist,Boogaloo,Calypso,Bossa-nova,Lambada,Reaggeton,itd.
- GLAZBA se može definirati kao umjetnička aktivnost koja koristi tonove kao građu. Zvuci koji pritom nastaju zvuče harmonično, tj. skladno ili ne, što ovisi o stilskom razdoblju.
Zaokruženo djelo se najšire zove glazbena glazbena kompozicija ili glazbeno djelo.
Glazba je izvođačka umjetnost koja treba izvođače, slično kazališnoj umjetnosti ili plesu.
- GLUMA je naziv koji koristimo za skup glumačkih vještina pomoću kojih glumac oblikuje lik u nekom scenskom dijelu. Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi. Taj se izraz obično odnosi na ljude koji glume u filmskoj industriji, na televiziji, u kazalištu ili na radiju, a ponekad se koristi i za ulične zabavljače. Osim igranja dramskih uloga, glumci mogu i pjevati, plesati, raditi samo na radiju ili "posuđivati glas".
- KNJIŽEVNOST- je umjetnost riječi. Umjetnik (pisac) pokušava čitatelju prenijeti nešto, bilo impresiju, znanje ili zabaviti ga, radnjom ili opet postavljanjem pitanja koja će zaintrigirati čitatelja. Ono djelo koje uspije pobuditi sve ove reakcije kod čitatelja nazivamo umjetnošću, ono koje zadovolji tek djelomično poneki kriterij - nazivamo komercijalom ili šundom.
9. STRIP je niz naracijom povezanih prizora. Strip dolazi od američkog naziva Comic Strip što doslovno znači komična traka. Njegovo postojanje povezano je s pojavom masovnih medija. Iako u početku egzistira kao dodatna zabava za čitatelje novina ubrzo postaje neovisni medij ili kako se voli kazati "deveta umjetnost".
Dok je naracija kao takva do kraja 19.stoljeća bila vezana uz ili uz pisani izričaj (npr. dramu, priču, novelu, roman) ili uz živu izvedbu (kazalište), pojavom novina i pokretnih slika dobivamo dva potpuno nova medija: strip i film. Dok se obično na strip gleda kao na zabavu za djecu, dok filmove gledaju odrasli, i u stripu i u filmu se zapravo radi o istoj stvari, naracija - priča treba biti ispričana čitatelju (gledatelju) putem slika, statičnih ili pomičnih. Sama forma stripa zahtijeva sažeto izražavanje, jer u nekoliko kadrova i s malo teksta treba ispričati cijelu priču, no to upravo potencira majstorstvo scenarista i crtača stripova, jer oni nemaju na raspolaganju dodatni vid izražavanja koji film ima - zvuk. Tako zapravo čitajući (dobre) stripove možemo uživati ne samo u likovno/grafički lijepom izražaju nego i u savršeno odabranim rečenicama i kadrovima koje zapravo pretvaraju "običan" strip u remek-djela.
gost
kaže:
![]() |
... 1.slikarstvo 2.kiparstvo 3.drama 4. Književnost 5. Glazba 6. Arhitektura 7. Film 8. Ples 9. Strip 10 . Fotografija ( nije Još priznata kao umjetnost ) |
gost
kaže:
![]() |
... Škola je baš koma! :-( Moram u?iti svaki dan umjesto da igram ra?unalne igre na svojem ra?unalu. ![]() |
Ažurirano (Ponedjeljak, 29 Studeni 2010 17:26)
Istaknite svoj oglas i povećajte posjećenost do 6 puta
Stranica Moje Instrukcije za vrijeme školske godine bilježi preko 100 000 posjeta mjesečno, stoga nemojte propustiti priliku i popunite svoje slobodne termine s nama.
Imate objavljen oglas, istaknite ga:
|
![]() |
Pišite lekcije i povećajte posjećenost svog oglasa
Pišite kratke lekcije i pomognite djeci u njihovoj potrazi za znanjem, a vaš oglas će biti prikazan u vrhu lekcije koju ste napisali. Na taj način možete i jednostavno dogovoriti instrukcije umjesto da vas traže preko tražilice u moru ostalih instruktora.