Hrvatski Lektire
Ivan Gundulić „Dubravka“

Riječ, Vinkovci 1998.

Str. 15.-82.

 

            Ivan (Dživo) Gundulić rođen je uDubrovniku 1589. u dubrovačkoj plemićkoj obitelji, a umro 1683. godine. Svojeje književno djelovanje započeo ljubavnom lirikom (Arijadna, Prozepinaugrabljena, Dijana, Armida), nastavio religioznim temama (Pjesni pokorne kraljaDavida, Suze sina razmetnoga), povijesno nacionalnim (Osman) te pastoralnimnaslovima poput Dubravke, prvi put prikazane 1628. Godine, na Gundulićevuvjenčanju, na dan Sv. Vlaha(veljača).

            Dubravkaje alegorijska pastorala (pastirska igra-gl. likovi su pastiri, pastirice,vile, divjaci i ostala mitska bića, kod Gundulića to je bog Lero iz slavenskemitologije) kroz koju se provlači misao o slobodi kao nečemu najuzvišenijemu.

Kroz simboličke likove Dubravke (dubrovačka sloboda),Miljenka (dubrovačko plemstvo), Grdana, ružnoga i pokvarenoga starca(obogaćenoi pokvareno dubrovačko građanstvo koje se želi domoći vlasti), starca Ljubdraga(kroz njega progovara Gundulić), Ribara (porijeklom iz Dalmacije koja je podmletačkom vlašću, divi se dubrovačkoj slobodi), Divjaka i Gorštaka(stranci-pustolovi), Vila (dubrovačke plemkinje), Pastira (Dubrovčani),VukaSatira i Stojne (vlahi-stanovnici dubrovačkoga zaleđa) progovara o prilikamDubrovnika svoga vremena.

Jedno od svojih najznačajnijih djela Gundulić je smjestio udavno doba kada su zemljom vladale vile, a svi oni sretno žive u idiličnoj šumiDubravi u kojoj cvatu ljubav i sloga.

„Ribar

...U mjesti je ovomeslobode čestit dar:

svak sebi i svemu svonugospodar.

Razlog, pravda i mjerasvemu je zlato u nas,

prodava na nj vjera,život se, duša i čas;

duša i čas ovuda ne ideza platom,

ni mjere u suda pritežupod zlatom...“

                                                                                  Činjenjeprvo, skazanje drugo, 21.str.

Svoje jelikove jasno etički okarakterizirao već i njihovim imenima: Miljenko, Grdan,Ljubdrag...

Djelo je podijeljeno u tri čina (činjenja), oni u skazanja:prvi u deset, a druga dva u devet skazanja. Svaki je lik dobio svoga para istokao i svaki pojam svoju suprotnost: pastiri i pastirice, ljepota-ružnoća(Dubravka,Miljenko-Grdan), pravda-nepravda, poštenje-pokvarenost(plemstvo-građanstvo), sloboda-ropstvo(Dubrovačka Republika-Dalmacija).

Na dan Sv.Vlaha stari je dubrovački običaj da se vjenčajunajljepši pastir (Miljenko) i najljepša vila (Dubravka). Iako su mnogipriželjkivali Dubravkinu ruku, koja je bila određena Miljenku, nje se uspiodočepati stari ružni i pokvareni Grdan koji je podmitio suce.

„Ljubdrag starac

Po zakonu dat se imašelijepa Dubravka i gizdava

Sred Dubrave komu naše

U ljepoti je pravaslava.

Miljenko je imo mili

Steć Dubravku cićlipote;

Nu se ukloni zakonsili:

Grd ju pastir zlatomote.“

                                                                       Činjenjetreće, skazanje treće, 63.str.

Miljenko jeshrvan takvim razvojem događaja i ne zna što mu je činiti.

„Miljenkosam

Ma Dubravka? Kako moja,

Ako druzijem dana sade,

Da moj život ki judostoja

Ko prisječen dub, jaoh,pade...“

Činjenje treće, skazanje četvrto,65.str.

Ipak,odlučuje boriti se za svoju ljubav i po cijenu života vratiti Dubravku.

„Miljenko

Da što čekam, šro lipazim?

Razdijeljen sam sdragom vilom.

Što grdobu ne porazim

Ka mi život grabisilom?

Prije smrknutja danaovoga

Dni imaju bit satreni

Ili moji, ili onoga

Tko moj život grabimeni.“

Skazanje treće, činjenje četvrto, 65.str.

Miljenko odlazi u crkvu i uspijeva ispravitinepravdu-Dubravka i on su zajedno:

„Glasnik

...eto Miljenka u crkvuide

Izvan sebe ko vas daje.

(...)

Iz ruka se tako ote

Grdanovih lijepa vila

I da komu cić lipote

Nje pristoji ljeposmila.

Tim Miljenko, sadveseliji

I čestitiji neg ikada,

Lipos dragu ku sveđželi,

Kad manje ufa, stečesada.“

                                                                       Činjenje treće, skazanje osmo, 71.str.

CijelaDubrava veseli se piru najljepšega pastira i najljepše vile, a i oni sami sunajsretniji.

„Miljenko

Evo  uza me moga dobra,

Evo uza me moga blaga,

Evo lijepa, evo draga

Ku moj život služitobra!

 

Dubravka

O prislatko, o jedino

Drago ufanje, željnomeni!

O uresu moj ljuveni,

Noći moje sunceistino!“

                                                                                  Činjenjetreće, skazanje osmo, 75.str.

Djelozavršava zahvalnošću svim bogovima koji su ispravili nepravdu i molitvom zadaljnjim blagostanjem i slobodom Dubrave.

„Redovnik

Sad, nebo, usliši,usliš'te, bogovi,

(...)

Dubrava ova slavnasvudi

(...)

U jedinstvu, u ljubavi

Neka draži dan izlazi,

Ovdi našim skladnimglasi

Sloboda se dragaslavi!“

                                                                       Činjenjetreće, skazanje deveto, 82.str.

I na samomekraju, himna slobodi.

„Skup

O lijepa, o draga, o slatka slobodo,

Dar u kom sva blaga višnji nam bog je do,

Uzroče istini od naše slave,

Uresu jedini od ove Dubrave,

Sve srebra, sva zlata, svi ljudski životi

Ne mogu bit plata tvoj čistoj lipoti!“

                                                                                  Činjenje treć, skazanje deveto, 82.str.

 

Gundulić je ovim djelom prikazao da su prave životnevrijednosti one nematerijalne i da je poštenje (Miljenko) vrednije od zlata iiakkvoga bogatstva (Grdan). Isto tako, možemo iščitati njegov stav protivbrakova između plemstva i građanstva što nije bilo dopušteno, ali su se moždatakve stvari počele događati pa je o tome želio progovoriti.

Ljubav istih,Miljenka i Dubravke, podržavaju čak i bogovi. Plemstvo je lijepo, pošteno,dobro, a suprostavljeno mu je obogaćeno i iskvareno građanstvo na čijoj straninisu ni bogovi.

Idealna jezemlja zemlja u kojoj vladaju ljubav, sloga, poštenje i dobrota, a Dubravapredstavlja tu utopiju-idelanu državu. Ovim je djelom Gundulić odao počastDubroovačkoj Republici-svojoj domovini čija su sloboda i ugled bili nadalekocijenjeni.

U svom tom idealizmu, izdvojila bih i idelanogalika-Miljenka, lijepoga, poštenoga, pobožnoga, odlučnoga, srčanoga i hrabrogapastira. Unatoč očaju kroz koji je prolazio nakon što je ostao bez Dubravke,sabrao se i odlučno krenuo u borbu za nju ne mareći za svoj život. Njegovu suhrabrost nagradili bogovi, uz čiju je pomoć Dubravka postala njegova, a svojimiskrenim veseljem podržali svi ostali.

Kao i „Dundo Maroje“ Marina Držića, tako mi je i  Gundulićeva„Dubravka“ bila nešto teža začitanje, zapravo često i nerazumljiva zbog mnogih arhaičnih izraza, no,pročitavši koji put više određeni stih uspjela sam razumjeti pjesnikove riječi.

Zadivila meidealistička ljubavna priča za koju mislim da danas baš i ne bi bila moguća jerdanas ipak prevladava ono materijalno. Drago mi je da je dobro pobijedilo zlo,a pravda nepravdu. Bilo bi lijepo živjeti u takvome svijetu.

No, najvišeod svega zadivila me misao o slobodi koja se provlači kroz cijelo djelo i nakoju su Dubrovčani bili tako posebni, a to su i danas kada su upravo teGundulićeve posljednje stihove odabrali za himnu svojega Grada.

 

 

 

 

 

 
Imate pitanje? Postavite ga ovdje! Postavite pitanje
Komentari (7)


**** kaže:

0
...
izvorni tekst ... tvojoj čistoj ljepoti! Gundulić je Dubrovčanin, ijekavac, ne Dalmatinac - ikavac!
 
25.02.2009
Glasovi: +0

BELA kaže:

0
RE: ****
Griješiti je ljudski, a praštati božanski :-) Hvala :-)u pravu ste.
 
05.03.2009
Glasovi: +0

**** kaže:

0
...
pa dobro je sto ima citata.ali nema karakterizacije,fabule?thx svejednosmilies/smiley.gif
 
11.03.2009
Glasovi: -1

barbara kaže:

0
...
ma tko zna tko je gundulic da se mene pita on je DALMATINAC
 
16.05.2009
Glasovi: -1

bbbbbbbbb kaže:

0
...
sigurno vam u piscu piše u knjizi a ne na internetskim stranicama.....
 
25.05.2009
Glasovi: -2

gost kaže:

0
Bery
Jeli moze..fabula nekako bolje..svakako dobro pises..a treba mi-pa..ako nije problem zna li itko?? smilies/grin.gif smilies/cheesy.gif
 
16.03.2011
Glasovi: +0

gost kaže:

0
...
joj dej, tu ?itam cijele popoldan dubravku i nerazmem niti trun?ice, bezveze sam si dan upropastila... sad tu surfam da najdem neki pošteni sažetak ...
 
07.04.2011
Glasovi: +0

Napišite komentar

busy

Ažurirano (Srijeda, 03 Rujan 2008 05:55)

 

Istaknite svoj oglas i povećajte posjećenost do 6 puta

Stranica Moje Instrukcije za vrijeme školske godine bilježi preko 100 000 posjeta mjesečno, stoga nemojte propustiti priliku i popunite svoje slobodne termine s nama.

Imate objavljen oglas, istaknite ga:

  1. prijavite se na stranicu
  2. na oglasu kliknete na "Istaknite svoj oglas"
  3. sljedite jednostavne upute

Detaljniji opis i cjenik

classroom

Pišite lekcije i povećajte posjećenost svog oglasa

Pišite kratke lekcije i pomognite djeci u njihovoj potrazi za znanjem, a vaš oglas će biti prikazan u vrhu lekcije koju ste napisali. Na taj način možete i jednostavno dogovoriti instrukcije umjesto da vas traže preko tražilice u moru ostalih instruktora.

Detaljnije

Predajte novi oglas Istaknite svoj oglas i povećajte posjećenost do 6 puta

Novo! Imate pitanje? Postavite ga ovdje! Postavite pitanje Instruktori, odgovarajte na pitanja, jer su odgovori i komentari povezani sa Vašim oglasom
Trenutno aktivnih Gostiju: 240