Kovalentna veza je veza dva atoma koji dijele zajedničke elektrone. Pojam kovalentno

zapravo dolazi od ko (u smislu udruženoga) i valentna (dakle zajednička valencija). Ako neki atom, na primjer, ima valenciju +1 (tj. nedostaje mu elektron) a drugi valenciju -1 (tj. ima elektron viška) tada bi rezultat bio veza između ta dva atoma naprosto zbog njihovih tendencija da podijele ravnotežu u valencijama.

U pravilu, veze su određene zajedničkom privlačnom silom koja drži molekulu zajedno. Često se dogodi da vezanjem atomi koji sudjeluju popune zadnju elektronsku ljusku. Kovalentne veze su najvažnije kod dva atoma s sličnom elektronegativnošću.

Postoji više vrsta kovalentnih veza:

• Jednostruka kovalentna veza - nastaje stvaranjem jednog zajedničkog elektroskog para
• Dvostruka kovalentna veza - nastaje stvaranjem dva zajednička elektonska para
• Trostruka kovalentna veza - nastaje stvaranjem tri zajednička elektronska para

Ionska veza nastaje u reakciji izrazitih metala koji u valentnoj razini imaju mali broj

elektrona (Ia i IIa grupa) i nemetala koji u valentnoj razini imaju veliki broj elektrona (VIIa grupa) periodnog sustava elemenata. Atomi metala otpuštaju elektrone koje primaju atomi nemetala. Broj primljenih elektrona jednak je broju otpuštenih elektrona. Ovaj proces otpuštanja i primanja elektrona naziva se oksido-redukcija.

Primjer: Natrij je izrazit metal, a klor izrazit nemetal. Atom natrija u valentnoj razini sadrži jedan, a klor sedam elektrona. Prilikom sudara atoma natrija i klora, klor privlači i prima valentni elektron natrija kako bi postigao stabilnu oktetnu konfiguraciju plemenitog plina. Stabilan oktet elektrona natrij postiže otpuštanjem jednog elektrona, jer u L sloju ima osam elektrona. Potpunim prelaskom elektrona sa atoma natrija (metal) na atom klora (nemetal) dobivaju se naelektrizirane čestice - ioni. Atom natrija ostaje pozitivno naelektriziran, a atom klora negativno naelektriziran ion. Između nastalih iona djeluju elektrostatičke sile privlačenja. Ostvarena veza između atoma natrija i klora, odnosno između izrazitog metala i izrazitog nemetala naziva se ionska veza. Ioni natrija i klora su u prostoru pravilno raspoređeni.

Valencija elemenata u ionskome spoju jednaka je broju elektrona koje je taj atom primio ili otpustio. Svi spojevi s ionskom vezom kristalne su građe. Kristali imaju pravilnu unutrašnju gradu, što mozemo zorno pokazati na primjeru najpoznatijeg ionskog kristala, natrijeva klorida. Svi ionski kristali imaju svojstvo kalavosti, koje se očituje u tome da pod djelovanjem vanjske mehaničke sile dolazi do pomicanja slojeva u kristalu.

U čvrstom stanju ionski spojevi ne vode električnu struju jer u ionskom kristalu nema slobodnih iona. Oni u čvrstom stanju ne mogu napustiti svoja mjesta zbog privlačnih sila okolnih iona. Stoga kažemo da su tvari ionske građe u čvrstom stanju izolatori.



gost kaže:

	... ala ovo je preeeedobro imas sve ukratko
	prijavi glasaj protiv glasaj za

23.02.2011
Glasovi: +2

gost kaže:

	.... Ovo je stvarno dobro sve ukratko imamo samo treba jos nauciti. Imas li zadatke za drugi srednje hemija i matematika mislim zadaci koji budu na kontrlonim treba ce mi to
	prijavi glasaj protiv glasaj za

29.05.2014
Glasovi: +0

Naslov

Komentar

manje | veće

Dodaj kometar