Sadržaj:

 

Trojanski junak Eneja nakon pada Troje sedam je godina lutao po moru tražeći novu domovinu koju mu je odredila sudbina odnosno bogovi. Lutajući morem doživo je mnoge nedaće koje mu je priređivala  božica Junona razbivši mu brodovlje  uz pomoć boga vjetrova. Spas je našao na dvoru kartaške  kraljice Didone koja je veoma gostoljubivo primila Eneju i Trojance.

Na gozbi koju je pripremila Didona Eneja je s bolom pričao o desetogodišnjem ratu i padu Troje. Također je spomenuo i Hektora s kojim se susreo u snu i njegov savjet da napusti Troju i s preživjelim Trojancima potraži novu domovinu.

Između lijepe Didone i Eneje rađa se ljubav  koju je prekinuo Jupiter naloživši Eneji preko svog glasnika Merkurija da krene u Italiju jer to od njega traži sudbina. Didona ne mogavši zadržati Eneju baci na njega kletvu i oduzme si život spaleći se na lomači.

Eneju je oluja bacila na obale Sicilije gdje ga je primio kralj Akest,a trojanske žene umorne od lutanja spališe većinu trojanskih brodova. Na godišnjicu smrti Eneji se u snu javlja otac i naređuje da krene put Italije samo sa ljudima sposobnim za ratovanje jer ga tamo očekuju duge i teške borbe. Prethodno neka posjeti podzemni svijet gdje se je susreo s ocem i Didonom  koja mu nije oprostila što ju je napustio.

Iskrcavši se na Italsko tlo Eneja i Trojanci ratuju sa italskim narodom a najveći mu je neprijatelj kralj Turn jer mu je Eneja oteo zaručnicu. Borbe traju do smrti kralja Turna.

 

Tema spjeva: Enejina  lutanja nakon pada Troje i ratovanja  po dolasku u Lacij radi osnivanja nove države

 

Vrsta spjeva i značaj: junački ep značajan po tome što je to prvi pravi rimski nacionalni ep, kojeg do tada rimska književnost nije imala i koji se do romantizma cijenio kao najviši uzor epskog pjesništva uopće.

 

Pjesnički uzor: Homer odnosno Ilijada i Odiseja

 

Kompozicija: u prvih šest pjevanja opisuje lutanja Eneje  /Odiseja/ a u drugih šest pjevanja opisuje ratovanja Eneje  na italskom tlu /Ilijada/

 

Glavni motiv: osnivanje nove države odnosno Rima

 

Mjesto radnje: Kartaga  i  Italija

 

Zaziv muza upućen je Junoni kraljici bogova  koja je željela propast Eneji i Troji iz razloga što je rimsko  carstvo u punskim ratovima uništilo Kartagu njoj najdraži grad, pa je pokušala uz pomoć Venere oženiti Eneju Didonom kako bi sačuvala Kartagu.

Junona je bila ljuta na Trojance jer je Paris sudeći od ljepoti između Junone, Venere

i Minerve najljepšom proglasio Veneru što je Junona smatrala uvredom.

 

Likovi bogova:

 

Jupiter - Zeus      vrhovni bog

 

Junona - Hera      žena i sestra  Jupiterova  želi propast Eneji i Troji

 

Venera - Afrodita  boginja ljepote majka Eneje

Minerva/Palada/ - Atena  kći Jupitrova boginja znanosti i umjetnosti

Neptun - Posejdon   bog mora  staje na stranu Eneje i Trojanaca nakon što Junona uzburka more jer ne dopušta da itko remeti vode, to su njegovi poslovi

Merkur - Hermes   glasnik bogova

 

Likovi:

 

Laokont, domišljat , nepovjerljiv, pametniji i mudriji od ostalih.

''Trojanci, o prezrite konja,

kakvi su da su, ja strepim od danajskih sviju darova.''

 

Izreka koja se i danas upotrebljava, a znači da se neprijatelju ne  može vjerovati ni kada se ponaša kao prijatelj, jer sprema neku novu prijevaru.

 

Sinon, lukav i lažljiv Ahejac koji je dobrom glumom uvjerio Trojance da  konj nije varka,već da ga Ahejci napraviše za uzvrat otetom kipu božice Palade /Minerva/ koji se nalazio u Troji, te za uvredu bogova  i tim konjem žele okajati svoj zločin. Također je rekao Trojancima da će Troju i njihovog kralja Prijama snaći veliko zlo ukoliko  odbiju darovanog konja.

Nakon strašne smrti Laokoonta i njegovih sinova Trojanci se uplašiše shvativši smrt kao kaznu srušiše zidine Troje i unesoše konja.  Lažljivi Sinon noću je pustio Ahejce iz konja  koji pobiše Trojance i osvoje Troju.

 

U epu je potresno prikazana smrt trojanskog kralja Prijama kojeg je na veoma  okrutan način ubio Ahilejev sin Pir prethodno ubivši mu sina.

 

Hektorova sjena potakla je Eneju da napusti Troju i potraži novu domovinu.

 

Kasandra je bila Prijamova kćer u koju je bio zaljubljen  Apolon i koji ju je učinio proročicom, ali kako je odbijala njegovu ljubav kaznio ju je time da  njezinim proročanstvima nitko nije vjerovao što je odredilo sudbinu Troje.

 

Didona lijepa , pametna ,dobra  ponosna kraljica Kartage  bori se s osjećajem dužnosti i strasti i ljubavi prema Eneji, ljubav pobjeđuje i to dovodi do tragedije

 

Eneja, hrabar, dobar , pravedan,  dužnost stavlja ispred osjećaja .

Enejin lik prema drugima:

 

Brižan sin, otac i muž tužan zbog smrti žene Kreuze , patnji trojanskog naroda i propasti Troje te spreman povesti Trojance u novu domovinu.

 

Prema Didoni ispao je nepošteno jer ju je kradomice napustio iako ga je ona primila kao brodolomca i obasipala ga dobročinstvima.

 

Poštuje i sluša bogove/naročito Jupitra/ koji je odredio njegovu sudbinu osnivača Rima i iako voli Didonu odlučan je vršiti volju bogova.

 

Cijeli ep pisan je po uzoru na Ilijadu i Odiseju, i u pripovjedačkom smislu, jer Eneja kao i Odisej priča o stradanjima, patnjama, doživljajima nakon trojanskog rata.

 

Svojom kletvom Didona ističe borbe koje će Eneja voditi sa Italskim prastanovnicima, odvajanje od sina, njegovu smrt /pretpostavlja se da se utopio u rijeci Numiciji, a u posljednim stihovima govori od borbi Rima i Kartage pod vodstvom Hanibala .

Kompozicija epa je takva da se u drugih šest pjevanja govori o borbama Eneje na Italskom tlu.

 

Enejino životno načelo je da je sve u božjim rukama i da ono određuju sudbinu pojedinca, a Didona smatra da  svojim postupcima i djelima sami određujemo svoju sudbinu.

 

Eneja je Didonu ostavio jer on sam ne odlučuje o svojoj sudbini /kad bi on odlučivao nikada ne bi napustio Troju / već  su mu sudbinu odredili bogovi kao osnivača Rima, a Didona se ubila zbog ljubavi prema Eneji jer je izgubila dobar glas a prezreli su je susjedi i sami Tirci.

 

Didona, lijepa, pametna i dobra kraljica Kartage ali puna gnjeva zbog odlaska Eneja, izgubljenog dobrog  glasa , osjećaja krivnje što je podlegla strastima, odlučila je oduzeti si život.    

 

Haron je bio prevoznik duša u podzemnom svijetu preko rijeke Stiks gdje bi one našle mir ali samo ako je tijelo bilo zemaljski sahranjeno. Duše koje nisu imale zemaljski pokop bile su osuđene  na vječno lutanje.

 

Podzemni svijet se sastoji od tri kruga :

Tartara - pakla u kojem su zločinci vječno izloženi mukama

Elizija - raja  u kojem vlada vječno blaženstvo

Čistilišta  u kojem se nalaze duše koje će nakon čišćenja biti ponovo utjelovljene

 

Ljudi najčešće ne upravljaju svojim strastima , već postaju žrtve strasti, što je u konačnici postala i Didona iako je svojevoljno izabrala smrt.

 

U život svakog pojedinc nužno je da sam odlučuje o svojoj sudbini.