Mladost,
Priredio:
Rafo Bogišić
1.
Bilješka o piscu
Marin Držić,
rođen je u
Dubrovniku 1508., a
pokopan je 1567.
u Veneciji u
bazilici Svetih Ivana
i Pavla. Potječe
iz iste pučke
obitelji iz koje
je potekao i
Džore Držić (1461-1501).
Od vremena Džore
Držića, obitelj se
osiromašila, tako da
se je Marin
morao snalaziti raznim poslovima.
Prozvan je Vidra, što
govori da se
poput te životinje
znao izmicati svim,
u njegovom životu
brojnim neprilikama. Bio
je Dubrovački svećenik,
orguljaš, pjesnik i
komedijograf. Po obiteljskom
je pravu bio
upravitelj dviju crkava
u Dubrovniku, a
upućen je na
školovanje u Sienu,
gdje se uključio
u razvijeni kazališni
život i upoznao
bogatu dramsku tradiciju.
Pisao
je ljubavne pjesme
i pastirske igre (Pjesmi
ljubavne, Mande, Arkulin, Tirena, Venera
i Adon, Plakir,
Grižula). On u svojim
pastoralama unosi realističke
elemente. Posvećuje se
stvarnim događajima i
pojedinostima, a sve
manje vilama i
pastirima. Svojim dramama,
zbivanjima i licima
dodaje logiku suvremenog
Dubrovnika, čime si
osigurava popularnost u suvremenog
gledaoca i trajnu
vrijednost.
No najviši
je domet postigao
svojim komedijama Novela od
Stanca, Dundo Maroje, Skup i
Tripče de Utolče,
koje su se
prikazivale u određenim
prigodama, kao za
svadbe i u
doba poklada. Tim je
scenskim djelima bio
izvor amaterskih družina
(Pomet družina, Najranjasi,
Garzarija, Družina od
Bizara). Sudjelujući i
sam u organiziranju
predstava, postao je
središnja ličnost dubrovačkog
kazališnog života. Godine
1548. Njegove su
se komedije Pomet i Pjerin,
te pastorala Džuho Krpeta, tokom
vremena izgubile. Napisao je
i jednu tragediju
Hekuba.
U komedijama
je često upotrebljavao
vulgarnu komiku, ali
je ona uvijek
duhovita i vesela.
Glavna svrha Držićevih
komedija je bila
da nasmije publiku,
a to je
Držiću vrlo dobro
uspjevalo.
On je
najljepša i najozbiljnija
ilustracija pobjede i
potvrde renesansne životnosti
na istočnoj obali
Jadrana, tj. u
hrvatskoj kulturnoj sferi.
2.
Bilješka o djelu
Novela
od Stanca u
prijevodu znači šala
koja je učinjenja
Stancu. To je
farsa (kratka komedija,
dramska igra) prvi
put prikazana 1550
godine, na svadbi
Martolice Zamanjića.
U svojoj
je sažetosti vjerojatno
stilski najčistije i
najsavršenije djelo Marina
Držića. Ona vjerno
reproducira slike gradskog
života u kasnim
noćnim satima.
Nije na
osobit način izražen
zaplet i sva
se radnja dešava
u jednom činu,
no takva joj
kratkoća i odgovara.
Držić se
u Noveli od Stanca
koristi opkoračenjem (prenošenje
iz jednog stiha
u drugi), kako
bi grubi jezik
smjestio u dvostruko
rimovani dvanaesterac:
VLAHO
"A ti gdje
s' dosle bio?
Kako li s' od oca
iz
kuće izit smio?
MIHO
Bogme smješna oca imam! "
(79. str.)
Novela od
Stanca započinje na
sa tadašnjim dubrovačkim
govorom, kojim govore
Vlaho, Miho i Dživo,
dok dolaskom Stanca
počinju govoriti štokavskim
govorom.
Držić prikazuje
suprotnost između starosti
i mladosti. Iako
on tu farsu
piše u 42
godini, stavlja se
na stranu mladića.
Koristi se vulgarnim
humorom, no mladići
se žele samo
našaliti, pošto su
bile poklade.
3. Fabula
UVOD
Razgovor
između Vlahe i Mihe
Vlaho i
Miho na ulici
u kasnim satima
noći razgovaraju kako
im je dosadno
i o tome
kako su uspjeli
pobijeći iz kuća
dok roditelji misle
da oni spavaju.
" MIHO
Bogme imam
smiješna oca!
Kuću
mi zatvori, ma
ja, kad večeram,
fengam poć leć
gori; a ja
ti omijeram
kako
ću se kalat
niz njeku funjestru
i, kad pođu
svi spat, obučen
se u pjastru;
čelatu na glavu,
brokijer na bedru
učas
stavim, a rđavu
ovu mičinu na
pas,
pak se niz
konopac na ulicu
kalam,
a mudri moj
otac u odru
mni da sam.
" (80. str.)
ZAPLET
Dživov
dolazak
Dolazi Dživo
i govori Mhi
i Vlahu, da
se spreme vlahu
šalu napravit.
" DŽIVO
Nu hod'mo
tja;
vlahu ću
njekomu novelu učinit. " (82.
str.)
VRHUNAC
Dživo uvjerava
Stanca da se
pomladio
Dživo odlazi
Stancu, koji mu
isprića kako je
došao u grad
da proda jare
i sira, ali
ga nitko nije
htio primiti da
prespava. Dživo mu
je govorio kako
ga shvaća jer
je i on
nekad bio stari
seljak, te se
pomladio. Uvjerio ga
je da se
i on može
pomladiti, te ispričao
kako se to
njemu desilo. Bilo
je to na
Ivandan, kad su
mu se pokazale
četri vile te
plesale sa njim
i na kraju
ga pomladile. Stanac
se silno želio
pomladiti, pošto ima
mladu ženu.
RASPLET
Maskari
Mladići susreću
maskare seljački obučen,
koji su se
spremali na svatove,
te ih zamoliše
da odglume vile.
Oni pristanu i
odlaze k Stancu.
Vile su se
počele poigravati sa
Stancem prijeteći da
će ga pretvoriti
u pticu, buhu
ili strašnog stvora.
"
Pođ'mo ga
junaka u pticu
stvoriti.
STANAC
Neću moć
bisaka leteći nositi.
Nemojte, molju
vas! " (92.
str.)
KRAJ
Stanac
ostaje nasamaren
Dok se
maskari šale sa Stancem,
Dživo, Vlaho i Miho preobučeni
u maškare, zavežu
ga, obriju mu
bradu, uzmu kozle
i sir te
ostave mu onoliko
novca koliko je
to bilo vrijedno.
Kad se Stanac
osvjesti počne vikati
za njima i
tražiti ih.
" STANAC
Kozle mi!
Bog te ubio!
Je li tko?
Pomaga'?
Prem
ti sam luđak
bio! Nije ovo
bez vraga!
Bijedan se
pomladio. - ostrigoše bradu!
Haram'je
tko bi mnio
da su u
ovomem gradu?!
Kozle mi
uhiti! Je li
tko? Drži ga!
A,
brate, čuješ ti?
Poteci, stigni ga! " (97.
str.)
4. Lica
STANAC
Stari seljak
iz istočne Hercegovine,
koji je stigao
u Dubrovnik s
namjerom da proda
jedno jare i
nešto sira. No
kad je stigao
u grad niko
mu nije htio
dati prenočište. Pošto
je on bio
star, a kod kuće imao
mladu ženu, povjerovao
je u Dživovu
priču kako se
pomladio. Vjerovao je da
će se i
on pomladiti.
" DŽIVO
Ovo smješnijega,
brate vlaha od
svijeta;
nije
ga luđega od
Rta do Mljeta. " (89.
str.)
MLADI DUBROVČANI
To su
Vlaho, Miho i
Dživo Pešica, koji
su se željeli
u karnevalskoj noći
zabaviti. Njima je
dosadno, kako i
sami kažu oni
su "zahrđali", te se žele
samo zabaviti.
" VLAHO
Nijes'
pratik, još si
mlad.
MIHO
Vidiš
li mčinu ovu?
VLAHO
Vidim,
sva je rđava. "
(77. str.)
Dživo je
od njih trojice
najdomišljatiji. On je
uvijerio Stanca i
smislio cijelu šalu.
" DŽIVO
Ogrn' se
kapom ti i
hran' mi baretu;
sad
ćete viditi, obadva
sje'te tu. "
(83. str.)
5. Zaključak
Novela od
Stanca je vrlo
kratka komedije, što joj i
paše. Nema suvišnjeg
opisivanja i dosadnih
dijaloga koji se
često nalaze u
zapletu komedija. Napisano
je ono glavno,
tadašnji istinski život
i bit same
komedije, sukob mladog
i starog svijeta.
Ritam
same komedije je brz, pa
se i sama
komedija morala odvijati
u jednom činu.
matilda
kaže:
![]() |
... daj te mi jordanov dres. i da znate treniram košarku u školi košarke osijek 4 godine |
Istaknite svoj oglas i povećajte posjećenost do 6 puta
Stranica Moje Instrukcije za vrijeme školske godine bilježi preko 100 000 posjeta mjesečno, stoga nemojte propustiti priliku i popunite svoje slobodne termine s nama.
Imate objavljen oglas, istaknite ga:
|
![]() |
Pišite lekcije i povećajte posjećenost svog oglasa
Pišite kratke lekcije i pomognite djeci u njihovoj potrazi za znanjem, a vaš oglas će biti prikazan u vrhu lekcije koju ste napisali. Na taj način možete i jednostavno dogovoriti instrukcije umjesto da vas traže preko tražilice u moru ostalih instruktora.