Bilješka o piscu:
Miroslav Krleža rodio se 1893. u Zagrebu, gdje je završio pučku školu i nižu gimnaziju. Polazio je kadetsku školu u Pečuhu, a zatim poznatu vojnu akademiju Ludoviceum u Budimpešti, koju je bijegom napustio. Između prvog i drugog svjetskog rata pokretao je i uređivao razne časopise ( “Plamen”, “Danas”, “ Književna republika”). Krleža je kao novelist bio vezan za prvi svjetski rat i malograđanski rat. Zbirka pripovijedaka Hrvatski bog mars snažna je slika ratnog bezumlja i tragičnih sudbina ljudi. Osim ratne novelistike značajan je i ciklus Krležinih drama s ratnom tematikom Vučijak, U logoru. Umro je krajem 1981. godine. Ostala najveća djela su mu Na rubu pameti, Povratak Filipa Latinovicza , Zastave, Leda, U agoniji, Gospoda Glembajevi, Deset krvavih godina i drugo.
Bilješke tijekom citanja:
-na pocetku novele primjecujem težak nacin pisanja, dugacke i složene recenice koje mi je teško razumijeti
-opis nacina zivota rastuzuje me
-osjecam suosjecanje s “junacima”
-u pismima pred kraj novele vidim neku ironiju, vrlo su komicna
-osjecam veliko nezadovoljstvo i razocarenje jer nitko nije preživio
Doživljaj djela:
Djelo mi se nije narocito svidjelo. Teško je razumjeti ga, kratko je, a radnja otužna i skromna. Pisac opisuje jad i bijedu koju mi je teško razumijeti, opis je rijecit i bogat, ali pre realan i zahtjeva citatelja boljeg želuca.
Najlijepši ulomak:
Str. 29. – str. 30.
“Divizijski mrtvozornik Palcic…” “…pozdrav od Ljubice Jankic. ”
Tema djela:
Knjiga Bitka kod Bistrice Lesne opisuje hrabrost i jad slavnih junaka koji su poginuli u toj bitci.
Ideja djela:
Bez obzira na poraz ili pobjedu, rat je iz perspektive vojnika uvijek tragican. Hrabrost se kadkada i ne isplati.
Kratak sadržaj:
Pisac djelo zapocinja posvetom. Posvecuje ga šestorici palih domobrana i njihovom deseniku.
Nastavlja opisom teškog života u to doba te opisom sudbina šestorice domobrana.
Vid Trdak, jedan od domobrana, ostao je bez žene te sam sa svoje dvoje djece. Pred odlazak u rat traži pomoc od vlade u vezi s djecom koju nema kome ostaviti, no, kao i mngi seljaci tog doba nalazi nerazumijevanje i odlazi potišten.
Loborec Štef bijaše ponižen od kraljevske vlasti koja ga nije željela ni saslušati. Takav odnos u seljaku budi gnijev, mržnju, ali i veliku nemoc opiranju vladi.
Još jedan od poginulih domobrana doživljava nepravdu. Nakon teška ranjavanja ponovo ga šalju na bojište oduzimajuci mu šest tjedana odmora.
U trenucima borbe domobrani neprestalno misle o ucinjenoj nepravdi.
Matija Križ je tragokomican lik o kojemu se sve saznaje iz dva pisma koja su njegova jedina ostavština, a u njima se ocrtava sav jad i siromaštvo zagorskih seljanki.
Novela završava opisom bitke kod Bistrice Lesne. To je najtragicniji dio u kojem se mješaju blato, suze i krv. Svi domobrani pogibaju u teškim mukama doživljavajuci grozote koje ni jedan covijek nebi trebao doživjeti.
Mjesto radnje:
Selo u Zagorju i Bistrica Lesna.
Vrijeme radnje:
Bilo je to davne 914. za vrijeme vladavine Franje Josipa Prvog kada je bijednim hrvatskim selima i naseljima vladalo feudalno društvo.
gost kaže:
... Žao mi je, ali ni ideja ni tema ovog djela nisu ono što gore piše. Apsurd rata i besmislena smrt malog hrvatskog ?ovjeka koji se bori za stranu gospodu... |
|
Istaknite svoj oglas i povećajte posjećenost do 6 puta
Stranica Moje Instrukcije za vrijeme školske godine bilježi preko 100 000 posjeta mjesečno, stoga nemojte propustiti priliku i popunite svoje slobodne termine s nama.
Imate objavljen oglas, istaknite ga:
|
Pišite lekcije i povećajte posjećenost svog oglasa
Pišite kratke lekcije i pomognite djeci u njihovoj potrazi za znanjem, a vaš oglas će biti prikazan u vrhu lekcije koju ste napisali. Na taj način možete i jednostavno dogovoriti instrukcije umjesto da vas traže preko tražilice u moru ostalih instruktora.