Izdavačko poduzeće ”Matica Hrvatska”, Zagreb, 1968

1. TEZA : BILJEŠKA O PISCU

            Petar Zoranić, rodio se 1508 a pretpostavlja se da je umro prije 1569 godine, kada su mu “Planine” bile tiskane. Bio je potomak stare plemičke obitelji iz Nina koja se pred kraj petnaestoga stoljeća sklonila pred Turcima u Zadar. O njegovom `ivotu znamo vrlo malo. U svom djelu “Planine”, piše da je počeo pisati sa 28 godina.

            Njegovo jedino sačuvano dijelo je njegov prvi pokušaj romana u našoj knji`evnosti “Planine” u kojem pripovjeda naizmjenice stihom i prozom.

Podatke našao :

            U knjizi “Planine”, izdavačko poduzeće “Matica Hrvatska”,          Zagreb, 1968.

            U knjizi “Povjest Hrvatske knji`evnosti”, izdavačko poduzeće       “Matica Hrvatska”, Zagreb, 1902

2. TEZA : KRATAK SADRžAJ

            Već sedam godina mučio se Zoran zbog neuslišene ljubavi kojom je zavolio jednu `enu.

            Jednog proljetnog jutra Zoran je plakao pored izvora Vodice jer mu je dodijao `ivot zbog nesretne ljubavi. Tada se iz vrela pojavila vila Zorica koja mu je savjetovala da oti|e u planine gdje će naći ljeka svojoj nesretnoj ljubavi. Tada je Zoran krenuo iz Nina u planine vilenici Dijaniri da je zamoli za lijek. Vila Milošća pratila je Zorana u planine, a kasnije je sam nastavio put. Tri dana je ostao u društvu pastira Bornika, Vlade, Zvonka, Plinka, Slamila i drugih. Prvi dan pastiri su pjevali ljubavne pjesme, a Zoran im je ispričao o svojoj ljubavi i o Ninu. Drugi dan pastiri su pričali priče o nesretnim ljubavima, a dok su treći dan pjevali pjesme na taj način da su dvojica pjevali naizmjenice strofu po strofu odgovarajući jedan drugome. Zoran nastavi put te ponovo nai|e na pastire. Pastiri Slavgor i Dvorko su pjevali tu`ne pjesme o domovini koja polako pada pod tursku vlast. Za vrjeme dalnjeg putovanja Zoran susreče još tri pastira. Tada je Zoran konačno stigao na Dinaru gdje ga je Dejanira izlječila od nesretne ljubavi.

            Zoran je tada konačno zaspao smiren i sretan nakon dugo vremena. Dok je spavao, sanjao je “Perivoj od Save”. Opisivao je ljepotu perivoja. Opisao je da tu borave mnoge krasne vile kao što su Latinka, Kaldejka, Grkinja i Hrvatica. Vila Hrvatica bila je vrlo skromna uz svoje raskošne drugarice. Ona mu je objasnila značenje perivoja te mu rekla da svaka vila ima u svom krilu onoliko jabuka koliko je knji`evnih djela napisano jezikom njenog naroda. Vila Hrvatica bila je tu`na jer  su se njezini sinovi stidili svog jezika, pa su čak i svoje plodove darivali u tu|inu. Izme|u ostalih jabuka u njezinom krilu Zoran opazi  i jednu malu jabuku na kojoj je pisalo “Petar Zoranić” - ”Vilenica”, “Ljubven bol”, “Planine”. Vila Hrvatica ga je pokorila što je ubrao još tako nezrelo voće. On joj je odgovorio da je svjestan male umjetničke vrjednosti njegovih djela, ali da ih je napisao iz čiste ljubavi prema djevojci i domovini. Tada se pojavi vila Slava kojoj se sve druge vile poklone te se tada Zoran probudi. Vilenica Dejanira otpratila ga je rijekom Krkom prema Ninu, a pri tome su prešli kraj Knina, Skradina i Šibenika. Tu ga je vilenica Dejnira napustila,  a put je nastavio sa vilom Milošćom, putovao je morem do Zatona odakle je krenuo kopnom u Nin na grob Jurja Divnića. Sedmog dana svog putovanja Zoran je stigao kući smiren i sretan.

3. TEZA : ANALIZA DJELA

            Zoraničev uzor za “Planine” bilo je djelo “Arkadia” talijanskog knji`evnika Jacoba Sanazzara, koje je kao i  Zoraničeve “Planine” pastirski roman koji je postao uzorom mnogih renesansnim piscima. U tim djelima nema ni traga pravog pastirskog `ivota, već je prava tema ljubav. Značenje Zoraničevih planina je u tome da je to naš prvi roman te da je njegovo djelo plod iskrenog rodoljublja, te strah pred sve opasnijim širenjem turske moći.

            Roman “Planine” dovršen je 1536 ili kako Zoranić ka`e “svibnjom se započne, a rujnom završi”. Djelo je 1569 tiskano u Veneciji u jednom jedinom primjerku.

            Zoranić odre|uje dvije razine romana i to tako da ka`e da su planine povijesno i alegorijsko djelo.

            Djelo “Planine” podsjeća na Dantea. Poput Dantea, Zoranić kreće na alegorijski put u samoću bje`eći od ljubavnih boli te on na svom putu ima svog učitelja, a to je sveti Jeronim. Tako|er se poput Dantea koji se koristi simbolikom broja tri Zoranić slu`i simbolikom broja sedam.

            Zoranićeve “Planine” posvećene su kanoniku Mateju Matijeviću koji je mnogo utjecao na Zoranićev rad.

            Najzanimljiviji dio Planina je “Perivoj slave” u kojem se najbolje vidi spoj povjesno - alegorijskog i izraziti patriotizam. Zoranić u perivoju koji se sastoji od sedam dijelova susreće sedam djevojaka. “Perivoj slave”, posvećen je vječnoj slavi tj umjetnosti. Zoranić je u tom djelu svjestan da je hrvatska knji`evnost tek u razvoju.

4. TEZA : PERSONIFIKACIJA      NEKIH VILA U “PERIVOJU SLAVE”

Vila Latina     - predstavlja klasičnu rimsku, latinsku kulturu

Vila Grkinja   - starija, mirisna jabuka

Vila Kaldejka - (Babilonci = Kaldejci) predstavlja babilonsku kulturu

                               tj. davno ubrane ali lijepe jabuke

Vila Hrvatica  - mlada sa malo jabuka, on kod nje prepoznaje neka svoja djela



sabina kaže:

	moje mišljenje drago mi je da imamo negdje skinuti kratki sažetak pošto nam je to sada potrebno za maturu...hvala
	prijavi glasaj protiv glasaj za

01.02.2009
Glasovi: +5

gost kaže:

	... hvala puno
	prijavi glasaj protiv glasaj za

18.01.2013
Glasovi: +0

gost kaže:

	potkrale su se i neke greške... susre?e= susre?e, Perivoj od Save= Perivoj od Slave, prešli= prošli...
	prijavi glasaj protiv glasaj za

24.03.2013
Glasovi: +0

gost kaže:

	...
	prijavi glasaj protiv glasaj za

03.12.2015
Glasovi: +0

gost kaže:

	Pitanje Jel mi netko moze napisat koja je Tematika ovog dijela
	prijavi glasaj protiv glasaj za

09.12.2020
Glasovi: +0

Naslov

Komentar

manje | veće

Dodaj kometar